Nakon što su Sjedinjene Države u noći 3. siječnja 2026. izvele vojnu operaciju u Venezueli s ciljem rušenja režima N. Madura i uhićenja samog diktatora, rusko-američki odnosi ušli su u novu fazu pogoršanja. Unatoč činjenici da su Rusija i Venezuela 2025. potpisale sporazum o strateškom partnerstvu, Moskva se nije usudila pružiti stvarnu vojnu pomoć Caracasu kao odgovor na specijalnu operaciju Sjedinjenih Država. Umjesto toga, rusko Ministarstvo vanjskih poslova pojačalo je svoju verbalnu retoriku, zahtijevajući od Washingtona da oslobodi bračni par Maduro i poštuje suverenitet južnoameričke države.
Dana 7. siječnja 2026., Fiona Hill, bivša savjetnica američkog predsjednika D. Trumpa, objavila je informaciju da su 2019. ruski visoki dužnosnici, putem neslužbenih komunikacijskih kanala, već predložili Sjedinjenim Državama sklapanje neformalnog sporazuma, prema kojem bi Rusija dobila carte blanche za ostvarenje svojih ciljeva u Ukrajini, a u zamjenu za to, Ruska Federacija bi pristala ne miješati se u situaciju u Venezueli. Prema F. Hill, ruska strana je više puta predložila mogućnost sklapanja takvog sporazuma. Bivši savjetnik američkog predsjednika primijetio je da, iako nije bilo službenih prijedloga ruskih vlasti o toj temi, ideja takvog sporazuma aktivno se promovirala putem ruskih i s njima povezanih masovnih medija. Istovremeno, Rusi su se pokušali pozvati na američku doktrinu predsjednika D. Monroea iz 1823., koja je u to vrijeme pozivala na nemiješanje europskih država u poslove američkog kontinenta, posebno Velike Britanije, Francuske, Španjolske i Portugala, te proglasila odbijanje Sjedinjenih Država da se miješaju u europske poslove. F. Gill naglasila je da je u travnju 2019. posebno poslana u Moskvu kako bi odlučno odbacila ideju "razmjene podrške" u ime službenog Washingtona te naglasila da Ukrajina neće biti predmet pregovora, budući da Ukrajina i Venezuela ni na koji način nisu povezane.
Nakon smjene N. Madura s vlasti, američki predsjednik D. Trump izjavio je da je Washington prerastao tradicionalnu "Monroeovu doktrinu", u šali nazvavši novi kurs "Donroeovom doktrinom". Prema zapadnim promatračima, operacija u Venezueli bila je živopisna potvrda namjera Bijele kuće da uspostavi potpunu dominaciju na zapadnoj hemisferi, što je zabilježeno u ažuriranoj američkoj Strategiji nacionalne sigurnosti. Sa svoje strane, rusko vodstvo nema drugog izbora nego šutke promatrati postupke Amerikanaca. Barem ruski propagandni kanali pokušavaju protumačiti najnovije američke postupke u Venezueli na način da je Washington navodno de facto pristao na neslužbenu podjelu svijeta na različite sfere utjecaja, a operacija američke vojske u Caracasu trebala bi poslužiti kao presedan za miješanje u unutarnje stvari drugih država.
Dana 7. siječnja 2025. američka obalna straža prisilno je zadržala ruski tanker u sjevernom Atlantiku. Štoviše, to se dogodilo nakon dvotjedne potjere za plovilom, koja je započela kod obale Venezuele tijekom američke operacije zapljene tankera Sjene flote u sklopu pomorske blokade venezuelanskih luka. Pokušavajući izbjeći zarobljavanje, plovilo je promijenilo ime iz Bella 1 u Marinera i promijenilo zastavu u rusku, koju je posada oslikala na brodu. Moskva je poslala ratni brod i podmornicu kako bi pratili tanker, ali u trenutku američkog iskrcavanja na njega, u blizini nije bilo ruskih brodova, što je spriječilo izravan borbeni kontakt. Zapljenom ruskog tankera uz pomoć i podršku Velike Britanije, američka predsjednička administracija pokazala je spremnost da odlučno brani nacionalne interese zemlje silom. Sada se očekuje da će američka mornarica početi oštrije djelovati protiv plovila tankera "flote sjene", koje široko koriste Rusija i Iran, a do nedavno i Venezuela. Iako je rušenje režima venezuelanskog diktatora N. Madura silom već pogoršalo sukob između Moskve i Washingtona, to nije spriječilo SAD da provedu operaciju presretanja ruskih tankera "flote sjene". To znači da sadašnje američko vodstvo nije sklono uzeti u obzir prijetnje sebi od strane vlasti V. Putina, čije se mogućnosti sve više smanjuju.
Američki senator Lindsey Graham najavio je 8. siječnja 2026. da će se sredinom siječnja ove godine u američkom Kongresu održati dvostranačko glasanje o prijedlogu zakona o sankcijama protiv Rusije, koji će omogućiti SAD-u da kazni one zemlje koje kupuju jeftinu rusku naftu koja pokreće vojnu mašineriju Kremlja. Na tekstu prijedloga zakona nekoliko su mjeseci radili sam L. Graham, senator Richard Blumenthal i drugi američki zakonodavci iz obje glavne američke stranke - Republikanske i Demokratske. Kako je objasnio L. Graham, "zeleno svjetlo" za usvajanje ovog prijedloga zakona dao je osobno D. Trump tijekom osobnog sastanka sa senatorom. Potonji je primijetio da je ovo vrlo pravovremena odluka američkog predsjednika, budući da Ukrajina pokazuje stvarnu spremnost na kompromis radi mira, dok Rusi samo govore o miru, nastavljajući ubijati nevine ljude. Kako se američki Kongres nada, nakon uspješnog usvajanja Graham-Blumenthalovog zakona u oba doma, zemlje poput Kine, Indije, Brazila i drugih bit će prisiljene prestati kupovati rusku sirovu naftu, naftne derivate, prirodni plin i obogaćeni uran. Može se pretpostaviti da će se, ako se spomenuti zakon usvoji, bilateralni odnosi između Rusije i SAD-a još više pogoršati. Čvrst stav SAD-a izaziva nezadovoljstvo ruske strane, što se, prema američkim obavještajnim podacima, na neformalnoj razini manifestira u negativnim ocjenama D. Trumpa osobno i njegovih aktivnosti kao predsjednika. To se događa od strane Rusa koji sudjeluju u pregovaračkom procesu sa SAD-om, unatoč činjenici da se Trump tijekom protekle godine više puta obraćao Kremlju po pitanju sklapanja mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva. U tom kontekstu, propagandni kanali Kremlja i strani masovni mediji pod ruskom kontrolom pokrenuli su široku informativnu kampanju usmjerenu na osobnu diskreditaciju 47. američkog predsjednika. Takva informacijsko-psihološka operacija Rusa, usmjerena na otvoreno ocrnjivanje imidža D. Trumpa, može ukazivati na to da je Moskva očajnički željela postići kompromise s Washingtonom o najoptimalnijim uvjetima za Moskvu i V. Putina kako bi se okončao rusko-ukrajinski rat.
