RIS I SSSH o poskupljenjima: "Bojim se da će mnoge obitelji razmišljati da li platiti račune ili jesti" Foto: Ilustracija/Arhiva VV

RIS I SSSH o poskupljenjima: "Bojim se da će mnoge obitelji razmišljati da li platiti račune ili jesti"

IHR/Varaždinske vijesti | 10.4.2022. u 09:00h | Objavljeno u Aktualno

- S obzirom na razmjere inflacije i činjenicu da realne plaće padaju, Vladine mjere neće puno pomoći i većina građana će narednih mjeseci živjeti teže. Sam premijer priznao je da smanjenje PDV-a ne mora dovesti do smanjenja cijena, odnosno da država nema u planu nikakve mehanizme da osigura da se to smanjenje osigura, te je pozvao trgovačke lance da budu odgovorni, što god to značilo. S obzirom na to da znamo da u kapitalističkoj računici odgovornost nije varijabla, već upravo profit, naivno je očekivati da će smanjenje PDV-a na prehrambene proizvode imati dugoročne blagotvorne učinke po građane i njihov budžet - komentirao je Vladine mjere za ublažavanje udara rasta cijena energenata i gospodarstvo Nikola Ptić, tajnik Regionalnog industrijskog sindikata (RIS).

Porezno rasterećenje plina i struje, kaže, ima smisla s obzirom na to da struju i plin uglavnom distribuiraju javna poduzeća i tu postoji mogućnost intervencije.

- HEP će se, prema izjavama premijera, ciljano odreći dijela prihoda kako bi amortizirao negativne učinke rasta cijena energenata po građane - rekao je Ptić.

Na pitanje prati li porast cijena i troškova života i rast plaća te kako će sve to odraziti na kuće budžete radnika, Ptić kaže kako je prosječna plaća u Hrvatskoj u prosincu 2021. godine od 7.280 kuna već bila realno niža za 1,4 posto od one za prosinac 2020. godine.

- Možemo zaključiti da inflacija već neko vrijeme “nagriza” kućne budžete građana, s time da ona najviše pogađa one siromašnije. Ako prosječan građanin troši čak 27 posto primanja na hranu, jasno je kako će se s ovim divljanjem cijena osnovnih potrepština siromašniji radnici i građani teško nositi. Nema razloga očekivati da je stanje u Varaždinskoj županiji nešto drugačije od onoga na razini cijele države. Plaće su kod nas tradicionalno dosta niže od državnog prosjeka, osobito za radnike u radno intenzivnim industrijama. U 2021. godini nije bilo gotovo nikakvih povećanja. Upravo suprotno, u četvrtom kvartalu prosječna plaća je čak pala s 6.711 kuna na 6.706 kuna, u usporedbi s plaćom za treći kvartal 2021. godine - kaže Ptić i dodaje kako najnovije podatke još nemaju, ali s obzirom na informacije koje dobivaju s terena od radnika, nemaju razloga vjerovati da će se dogoditi rast plaća koji bi neutralizirao efekte inflacije.
- Radnicima bi najviše pomoglo podizanje realnih plaća. No kako smo mogli čuti i od guvernera engleske središnje banke, Andrew Baileyja, od radnika se traži da se žrtvuju i ne idu sa zahtjevima za povećanje plaća. To objašnjava tvrdnjom da bi poslodavci na povećanje plaća reagirali podizanjem cijena robe koju radnici proizvode, što bi pogoršalo inflaciju. No nema nikakvog ekonomskog opravdanja da se porast cijene rada “prirodno” pretvori u porast cijena robe. Jedna od opcija je i da se poslodavci odreknu dijela profita kako bi amortizirali negativne efekte inflacije, no oni to sami od sebe napraviti neće - uvjeren je Ptić.

“Ili će platiti režije ili jesti”

Nevenka Poljak, povjerenica SSSH za Varaždinsku županiju kaže kako je u Varaždinskoj županiji jedan od problema što veliki broj poduzeća radnicima isplaćuje minimalac, odnosno većina plaća je od one minimalne do 6000 kuna. - Kao što znamo, minimalna plaća je porasla za 350 kuna neto, no ona nije dovoljna da se preživi mjesec. Mi u sindikatu smatramo da minimalna plaća mora zaštiti građane od siromaštva te da i s ovim povećanjem nije dovoljna, pogotovo sada kada su cijene energenata i prehrambenih proizvoda porasli. Obitelj s dvije minimalne plaće i dvoje djece teško da će moći podmirivati svoje potrebe i bojim se da se vraćamo u vrijeme krize iz 2008. godine, gdje će mnoge obitelji razmišljati da li platiti račune ili jesti taj mjesec. Vjerojatno će se hrana kupovati na kredit, no oni najugroženiji su već i do sada prezaduženi, tako da se bojim da će ponovno doći do porasta blokiranih građana - rekla je Poljak. Iako kaže da Vladine mjere idu u smjeru sindikalnih zahtjeva, da ponude pomoć socijalno najugroženijima, ali i gospodarstvu, Poljak upozorava kako je izostao mehanizam kontrole cijena. - Dobro znamo da, kad se prijašnjih godina smanjio PDV, cijene proizvoda nisu se smanjile - rekla je Poljak.

Označeno u