“Dosta je odluka u ime građana, a na štetu građana!”, poručili su sudionici prosvjeda protiv planirane izgradnje megafarme pilića u Apatiji, ali i protiv širenja industrijskih megafarmi i klaonica u Hrvatskoj. Prosvjed je održan danas u Ludbregu te je, prema policijskom izvješću okupio 200-njak sudionika, dok organizatori prosvjeda kažu da je bilo petstotinjak ljudi.
U svom priopćenju organizatori navode da su prosvjednici stigli iz cijele Varaždinske županije, zatim Međimurske, Koprivničko-križevačke, Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke županije i Grada Zagreba. Prosvjed je organizirala Građanska inicijativa Apatija nakon mjeseci borbe i zahtjeva upućenih lokalnoj vlasti da stopira izgradnju megafarme u Poduzetničkoj zoni Apatija, a na svega 400 metara od njihovih obiteljskih kuća, vrtova, polja i rijeke Bednje.
Na tom je prostoru planirana izgradnja 10 objekata za intenzivan uzgoj pilića, ukupnog kapaciteta 558.210 pilića po turnusu, odnosno 55.821 pilića po objektu. To znači više od tri milijuna pilića godišnje ili gotovo 10 posto proizvodnje u Hrvatskoj. Građanska inicijativa Apatija posebno upozorava na činjenicu da je u poslovnom planu, na temelju kojeg je sklopljen kupoprodajni ugovor s Gradom Ludbregom, bio naveden kapacitet od 370.000 pilića po turnusu, dok dokumentacija iz 2026. govori o 558.210 pilića. Riječ je o povećanju za više od 50 posto.
Protiv projekta je pokrenuta peticija koju je potpisalo 2926 građana. Prema podacima Građanske inicijative Apatija, od toga je približno 47 posto potpisa prikupljeno s područja Grada Ludbrega, što čini više od 18 posto tamošnjeg biračkog tijela. Građani su peticijom od Grada Ludbrega zatražili raskid kupoprodajnog ugovora za zemljište na kojem je planirana izgradnja farme. Gradsko vijeće o raskidu je prvi put glasovalo u svibnju. Tri vijećnika glasovala su za, sedam protiv, a dva su bila suzdržana. Nakon što je peticija utvrđena pravovaljanom, pitanje raskida ponovno je došlo pred Gradsko vijeće Grada Ludbrega u srpnju. Vijeće ni tada nije prihvatilo zahtjev građana za pokretanje raskida kupoprodajnog ugovora. Obrazloženje gradske većine bilo je da trenutačno nisu nastupili ugovorni, odnosno pravni uvjeti koji bi opravdavali jednostrani raskid iako se jasno iz dokumentacije vidi povećanje kapaciteta.
- Kako će život mještana Apatije i okolnih naselja izgledati ako se na 400 metara od naših kuća izgradi ovakav kompleks kapaciteta 3,5 milijuna pilića, kakav još ne postoji u Hrvatskoj? Što će biti s našom vodom, zrakom i tlom? Kako će to utjecati na naše zdravlje? Ovakvi projekti dovode u pitanje opstanak obiteljskih gospodarstava i opstanak naših sela te smatramo da se takve odluke ne smiju donositi bez nas, građana. Nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora, za zemljište u Apatiji na kojem se planira izgradnja megafarme, kapacitet megafarme povećao se za malo više od 50%, a 2926 građana svojim potpisom peticije jasno je iskazalo svoje protivljenje izgradnji ove megafarme. Tražimo od Gradskog vijeća Grada Ludbrega i Gradonačelnika Grada Ludbrega da raskinu kupoprodajni ugovor. A investitorima poručujemo - ne želimo vas ovdje, ne želimo vašu megafarmu, ni takvu vrstu proizvodnje u Apatiji ili ostatku Hrvatske - naglasila je Kristina Stanko iz Građanske inicijative Apatija, kojima su se pridružili i građani Siska, koji se također protive sličnim projektima na svom području.
- Mi Siščani dolazimo iz rodnog kraja Stjepana Radića koji je govorio: Ne mjerimo napredak samo onim što možemo izgraditi. Mjerimo ga i onim što uspijemo sačuvati. Građani Hrvatske po Arhuškoj konvenciji imaju pravo suodlučivati o pitanjima vezanim uz okoliš, a građanima Apatije je to pravo bilo uskraćeno. Prosvjed mještana Apatije usmjeren je očuvanju tradicionalno orijentirane poljoprivredne proizvodnju u svom kraju te očuvanju tla, vode i zraka od zagađenja kakvo bi im donijela industrijska megafarma u susjedstvu. Mi ih kao građanska inicijativa "Siščani ne žele biti Smetlišćani" iz Siska u tome snažno podupiremo - istaknula je Snježana Sužnjević Vago iz Građanske inicijative “Siščani ne žele biti smetliščani”.
- Nakon što smo shvatili da naše institucije slabo drže do hrvatskih zakona i do zakona Europske unije, morali smo se, mi građani, sami angažirati i pobrinuti za zaštitu našeg okoliša i zdravlja. Institucije to neće učiniti u naše ime. Mi u Sunji i Ludini koji smo se već susreli s industrijskim megafarmama, to smo već znali. Svakim danom sve više učimo, znamo i naša ustrajnost raste. Nećemo odustati od borbe -dodao je Damir Rossini iz Građanske inicijative “Sunjani ne žele biti smuljani”.
- Područje UNESCO-vog Prekograničnog rezevata biosfere Mura-Drava-Dunav, u kojem se nalazi Veliki Pažut, zaslužuje ozbiljan i odgovoran odnos. Tražimo neovisni monitoring vode, tla, zraka i okoliša te strogu stručnu provjeru dosadašnjih procjena; ako je šteta već nastala, mora se utvrditi njezin opseg, odgovornost i osigurati učinkovita sanacija. Mora postojati jasan plan postupanja u slučaju onečišćenja, a ako se rizik ne može pouzdano ukloniti, tražimo obustavu rada, jer cijenu mogućih posljedica ne smije plaćati lokalno stanovništvo i priroda koja ga okružuje - istaknula je Kristina Pongrac iz Građanske incijative Legrad - Donja Dubrava.
- Došli smo podržati naše prijatelje iz Apatije jer ne želimo da im se dogodi Gospić i slučaj litij. Poznata nam je to priča, no njihov slučaj još se nije pretvorio u gotovu činjenicu kao u Gospiću tvornica litija. I ovdje hodamo jedni uz druge, a za Hrvatsku, dodao je Vjekoslav Bušić iz Građanske incijative “Gospić je naš dom”.
- Današnji prosvjed u Ludbregu, jasno pokazuje koliko je pokret protiv megafarmi i klaonica u Hrvatskoj živ, dinamičan i ujedinjen. Aktivnosti se već godinu i pol sele iz grada u grad, županije u županiju i postoji nevjerojatna solidarnost jer i ostale inicijative dolaze dati podršku, ne samo one koje se bore protiv nametnutih megafarmi i klaonica, nego i šire, inicijative iz Hrvatske koje se bore za čist i zdrav okoliš i pravo odlučivanja o svojoj sudbini. Jer princip je isti. Donesu se odluke, u sprezi interesa i profita, ne prođu zadovoljavajuće mjere procjene utjecaja na okoliš, te se takve nametnu lokalnoj zajednici, koju se pritom pita za mišljenje. Iz 35 godina iskustva rada Zelene akcije s lokalnim zajednicama vidljiv je jasan obrazac nametanja štetnih projekata u područjima u kojima se ne očekuje otpor. No, vidimo upravo suprotno. Vidimo da inicijative bujaju diljem zemlje, udružuju se s udrugama u šire koalicije, tvore organizirane i argumentirane pokrete, što je i jedini način da se zajednice obrane od ovakvih povreda ljudskih prava i povreda procedura konzultiranja s javnošću - naglasila je predsjednica Zelene akcije Dora Sivka.
