Primjer Njemačke: Uveli opću minimalnu plaću od 1200 eura i dalje zapošljavaju Foto: Ilustracija

Primjer Njemačke: Uveli opću minimalnu plaću od 1200 eura i dalje zapošljavaju

| 24.2.2016. u 20:04h | Objavljeno u Aktualno

Prva sveobuhvatna studija Instituta za ekonomska i socijalna istraživanja (WSI) Zaklade Hans Böcklersada, dokazala je da su od usvajanja opće minimalne plaće u Njemačkoj milijuni radnika imali koristi, a povećanje minimalne plaće na 8,50 eura po satu nije imalo predviđene negativne utjecaje na tržište rada.

Iako u okruženju snažnog otpora većine industrije i udruga poslodavaca, Njemačka je 1. siječnja 2015. godine uvela opću minimalnu plaću od 8,50 eura bruto po satu, što je oko 7,30 eura neto po satu. Bio je to odgovor njemačkih zakonodavaca na kontinuiranu eroziju njemačkog sustava kolektivnog pregovaranja i pad pokrivenost kolektivnim ugovorima.

- Trenutno je samo 58 posto svih radnika pokriveno kolektivnim ugovorom. Posebno značajan pad pokrivenost zabilježen je u brojnim sektorima privatnih usluga, što je dovelo do stalne ekspanzije sektora niskih plaća - kažu u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske koji je proučavao navedenu studiju.

Negativne stavove prema uvođenju opće minimalne plaće podržavali su brojni njemački ekonomski analitičari, koji su u brojnim studijama prije uvođenja minimalne plaće upozoravali na mogući gubitak do milijun radnih mjesta.

Međutim, studija njemačkog Instituta donijela je tri ključna nalaza. Kao prvo, rast prosječne plaće u tradicionalno nisko plaćenim zanimanjima kao što su to trgovci u maloprodaji, zaposlenici u hotelima i restoranima, u zaštitarskoj djelatnosti.

Drugi važni zaključak prema studiji je da nisu zabilježeni nikakvi negativni učinci na tržište rada.

- Nijedan horor scenarij o gubitku do milijun radnih mjesta, prema predviđanjima brojnih ekonomista, nije se ostvario. Upravo suprotno, Njemačka bilježi stalni rast zaposlenosti. Jedino takozvani „mini poslovi“ (poseban oblik prekarnog, marginalnog zaposlenja na nepuno radno vrijeme) bilježe snažan pad, ali dobar dio gubitka ovakvih oblika transformirao se u sigurnije oblike zaposlenja - napominju iz SSSH-a.

Posljednje što je studija pokazala jest da je uvođenje minimalne plaće potaknulo politike kolektivnog pregovaranja te tako doprinijelo daljnjem rastu najnižih plaća. To se posebno odnosi na mesnu industriju, sektor frizerstva i poljoprivredu.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci