Slab posao napravila je agencija Promocija plus, kad je za RTL Hrvatsku provela istraživanje stavova o pozdravu Za dom spremni, domoljubnom zanosu, reviziji povijesnih događanja i fašizaciji, koju neki vide u Hrvatskoj osobito nakon velikog koncerta Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu.
Tema istraživanja je donekle pogođena, vjerojatno i uzorak, ali nisu postavljena pitanja, odnosno ponuđeni odgovori.
Najveći broj ispitanika, njih 35 posto, vidi u društvu porast domoljublja, točnije domovinskog zanosa. Ustašizaciju uz pomoć vlasti i Katoličke crkve osjeća 21 posto ispitanih, dok 18 posto smatra da sve što se događa može dovesti do nove ustašizacije, a nikakve promjene ne vidi 19 posto ispitanika.
Dakle, Hrvatska je u redu za više od pola građana, tek petina vidi nekakvu ustašizaciju uz pomoć vlasti i crkve , a još toliko da bi je moglo biti. Zaključak je to koji slijedi na temelju odgovora na loše postavljeno pitanje, odnosno dvojbu: raste li u društvu/vlasti domovinski zanos ili revizija povijesti/ustašizaciji. Naime, kao što se vidi, ustašizacija se izjednačava s revizijom povijesnih događanja i procesa, iako je ona u svakoj zemlji prisutna i itekako poželjna, sukladno novim otkrićima i saznanjima, a posebice našoj jer se tijekom SFRJ pristrano tumačila povijest, osobito XX. stoljeća.
Da je pozdrav 'Za dom spremni' stari hrvatski pozdrav smatra najveći broj ispitanika, 31,5 posto, četvrtina da je ustaški poklič pod kojim su počinjeni zločini, a petina da je ustaški poklič koji se danas koristi za ustašizaciju zemlje, a 14 posto da je legitiman pozdrav koji se koristio kroz povijest od strane ustaša i HOS-a.
Dakle, pozdrav 'Za dom spremni' ne veže isključivao za ustaše oko polovice ispitanih, iako se ustaše spominju u čak tri od pet ponuđenih odgovora.
Treba li pozdrav ZDS zabraniti? Iako da nisu koristile samo ustaše, 36 posto ispitanika je za zabranu bez iznimke, a 16 posto uz izuzetke kao što je korištenje u pjesmi Čavoglave i na spomenicima HOS-ovcima. Koristilo bi ga i dalje kao stari pozdrav 22 posto ispitanika, a još gotovo 17 posto kao pozdrav domovinskih snaga. No, da je pozdrav Domovini vjerni ili Pozdrav domovini primjereniji slaže se više od 72 posto ispitanih.
I to nije sve. Odgovarajući na pitanje kako je Hrvatska prošla u II. svjetskom ratu, više od polovine ispitanika smatra da su pobjednici bili antifašisti, a 12 posto poražena zbog ustaškog pokreta i NDH, dok 17 posto da su Hrvati pobijedili pa izgubili.
I to se opet zorno dolazi do izražaja loše postavljeno pitanje jer se partizanski pokret predvođen komunistima olako označava antifašističkim, odnosno izjednačava s antifašizmom. Za kvalitetnu karakterizaciju strana u ratu naime nije dovoljno gledati tko je na koga pucao, već i s kojim motivima. A društveno uređenje koje su komunisti stvorili nakon II. svjetskog rada na ovim prostorima više je sličnosti imalo s autoritativnim pa i totalitarnim, fašističkim državama, nego s demokratskim.
