Podolnjak: Američki izborni sustav ima dosta manjkavosti

Napisao/la: -

Iako je čak i FBI najavio takvu mogućnost, teško je sa sigurnošću reći hoće li ili neće biti nemira, nereda i nasilnih prosvjeda prilikom inauguracije novog američkog predsjednika Joea Bidena 20. siječnja, jer nitko nije očekivao ni nasilan upad u Capitol zbog kojeg su sada pojačane mjere predostrožnosti dovođenjem snaga Nacionalne garde, i to ne samo u Washingtonu, već i u svim sjedištima državama u kojima će djelomično biti onemogućen prilaz pojedinim institucijama vlasti, veli nam prof. dr. sc. Robert Podolnjak, profesor ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, koji upravo dovršava knjigu o američkim izborima pod naslovom „Predsjednički izbori i američka demokracija“ pa i zbog toga s posebnom pozornošću prati, blago rečeno, neočekivana zbivanja u SAD-u.

Izbori u SAD-u su bili pošteni

-Nakon u povijesti nezabilježenog nasilnog upada pristaša Trumpa u zgradu Kongresa 6. siječnja, što je zaprepastilo ne samo građane SAD, koji su takve scene mogli gledati samo u zemljama koje nisu doživljavali kao demokratske, Zastupnički dom Kongresa pokrenuo je prvi put u povijesti već po drugi put protiv istog predsjednika postupak impeachmenta, koji se u nas pogrešno prevodi kao opoziv. Naime, opoziv i mi imamo za gradonačelnike i načelnike, kada o njemu glasaju birači, a to postoji i u SAD. Za razliku od opoziva na temelju glasovanja birača, Impeachment je dvofazni postupak u kojem se protiv predsjednika ili nekog dužnosnika rezolucijom u Zastupničkome domu Kongresu, podiže optužba, a potom se tom dužnosniku sudi u Senatu. Već se više puta u američkoj povijesti dogodilo da bude izglasan impeachment protiv predsjednika, no nikad nije bilo osude predsjednika od strane dvije trećine senatora, iako je bilo u slučaju federalnih sudaca i dr.
Hoće li drugi impeachment proći u Senatu, pogotovo jer predsjednik odlazi? Prošlogodišnji impeachment vezan je uz Trumpov razgovore s ukrajinskim predsjednikom, nije prošao u Senatu.
Senat počinje zasjedati 19. siječnja, dakle dan prije inauguracije Bidena, pa će se Trumpu suditi kada više ne bude predsjednik. To je presedan jer to nikada nije bio slučaj s predsjednikom, ali se pronašlo da se nakon građanskog rata sudilo čelniku departmana rata kada mu je prestala dužnost. Ipak, ustavnopravni stručnjaci nalaze da je djelomično prijeporno pitanje može li se suditi bivšem predsjedniku, a nejasno je i kada će Demokratska stranka, odnosno Nancy Pelosi kao čelnica (speaker) Zastupničkog doma, odlučiti poslati rezoluciju u Senat, za koju je prošli tjedan glas dalo i 10 Republikanaca. Postoje razmišljanja da se pričeka izvjesno vrijeme nakon inauguracije predsjednika kako bi on prvo dobio suglasnost Senata za članove svog kabineta.
Zašto se ide na suđenje ako Trump neće biti predsjednik?
Bez obzira na istek Trumpovog mandata, postoje dva osnovna razloga zašto se ide s impeachmentom. Demokrati i značajan dio javnosti ukazuje da se Kongres ne može oglušiti na ono što se dogodilo 6. siječnja, odnosno da Trump mora biti kažnjen zbog žrtava i nasilne pobune protiv vlasti SAD-a koju je, kako piše u Rezoluciji, upravo on potaknuo. Drugi važan razlog, zbog kojeg Demokrati očekuju i potporu Republikanaca, a koji imaju pola od stotinu senatora, je taj da se, nakon osude predsjednika, može donijeti odluka o tome da mu se zabranjuje obnašanje bilo koje plaćene službe, odnosno odgovorne dužnosti Sjedinjenih Država. U tom slučaju Trump se više ne bi mogao kandidirati za drugi mandat predsjednika.
Upad u Kapitol potaknut je nakon Trumpovih optužbi zbog krađe izbora, a i u nas neki vele da će biti zapamćen kao zadnji pošteno izabran američki predsjednik. Je li bilo krađe?
Američki izborni sustav ima dosta manjkavosti, gledajući s našeg gledišta. SAD su godinama izložene kritikama zbog izbornih procedura, financiranja kampanja, krojenja izbornih okruga, stranačkih dužnosnika koji provode izbore, nemaju središnje nestranačko izborno povjerenstvo kao što je naše Državno izborno povjerenstvo, već države određuju izborne procedure i zakonodavstvo. Međutim, nakon svih provjera u državama, nema nikakvih dokaza da su bile posrijedi izborne prijevare koje bi na bilo koji način utjecale na izborni rezultat. Čak je 90 milijuna Amerikanca glasovalo putem pošte, ali ni tu ni na biračkim mjestima nisu utvrđene nepravilnosti koje bi utjecale na rezultat. Naime, u SAD je uobičajeno da se naknadno provjeravaju glasovi tamo gdje je razlika mala, a pogotovo sada kada je bilo šezdesetak tužbi Trumpovih odvjetnika. I u svim tim slučajevima Trump je izgubio, i to čak i u onim državama gdje su Republikanci na vlasti i provode izbore te su sve pozorno nadzirali te naknadno sve ponovno prebrojavali. U Georgiji, južnoj državi, recimo, Biden je dobio izbore s 11.779 glasova više od Trumpa, a glasalo je oko pet milijuna birača. Trump je govorio da je to nemoguće, jer su tu desetljećima na vlasti njegovi Republikanci i da je sigurno bilo krađe. Stoga su dva puta prebrojavali glasačke listiće, tražili nepravilnosti, ali ništa nisu našli, što su mu i rekli njegovi ljudi u telefonskom razgovoru koji je objavio Washington Post, ali on se s time nije mirio. Čak je i američki Vrhovni sud tri puta odbio tužbe Trumpovih odvjetnika, a Trump je imenovao troje od 9 sudaca tog Suda.
Trump, kojeg je na Twitteru pratilo skoro 90 milijuna uglavnom Amerikanaca i za kojeg je glasovalo preko 74 milijuna Amerikanaca, više od 300 puta odaslao je poruke da je pokraden na izborima, i to nakon svih provjera i istupa Republikanaca, kao što onaj guvernera iz Wermonta, koji je ukazao na Twitteru da su rezultati izbora potvrđeni od Republikanskih guvernera, konzervativnih sudaca i nestranačkih izbornih službenika diljem zemlje. Time je rekao da moraju vjerovati da su izbori bili slobodni i pošteni.

Predsjednički izbori - zbir izbora

Dovršili ste knjigu o američkom izbornom sustavu. Hoće li ovi dramatični događaji također biti uključeni?
Ugradio sam to kao još jedno dodatno poglavlje, a djelomice i u uvodu, ali glavnina knjige odnosi se na američki predsjednički izborni sustav koji je poseban i fascinira, ali i izaziva kontroverze, ne samo u Europi, nego i u svijetu. Čitav taj sustav je neodvojiv i od onoga što se nedavno događalo u Washingtonu pa i djelomično odgovoran za to. Neki pitaju o čemu je zapravo odlučivao Kongres, zašto sudske tužbe i sl., ako su Amerikanci glasovali za predsjednika prije više od dva mjeseca, početkom studenog, kada je Biden dobio sedam milijuna glasova više od Trumpa i većinu elektora. Dakle, zaključilo bi se da je većina Amerikanaca neupitno uz Bidena i da to nije sporno. Međutim, u SAD je to složenije, jer nije bitno tko je dobio više glasova na razini zemlje, već kako je kandidat prošao u pojedinoj od 50 saveznih država. U predsjedničkim izborima birači početkom studenog glasaju ne neposredno za predsjednika (iako mnogi među njima to misle) već za predsjedničke elektore, tzv. izbornike, koje predlažu pojedine stranke, a svaka država ima onoliko elektora koliko ima zastupnika i senatora u Kongresu. Nakon izbora stranačka lista elektora onog predsjedničkog kandidata koji je dobio većinu glasova u nekoj državi formalno glasa za njega sredinom prosinca, a Kongres početkom siječnja potvrđuje rezultate izbora po državama. Izbori za američkog predsjednika su zapravo zbir zasebnih izbora u svakoj državi i okrugu Columbia, a ne nacionalni izbor. Takav se izbor provodi već više od dva stoljeća.

Trebaju li nas zanimati izbori u SAD? Zbog nuklearnog oružja?

Bitni su jer je američki predsjednik najmoćniji izvršni dužnosnik u svijetu. SAD imaju globalnu važnost i utjecaj pa je izuzetno važno tko ih vodi, pogotovo što američki predsjednik ima velike ovlasti u sferi nacionalne sigurnosti i vanjske politike, dok za svoju agendu u unutarnjoj politici treba u značajnoj mjeri većinu u Kongresu. Predsjednik sam odlučuje o važnim stvarima, on često samostalno donosi odluke o angažiranju američkih oružanih snaga, jer u SAD ne postoji kolektivna vlada, budući da su njegovi članovi kabineta samo savjetodavno tijelo. Stoga je bitna i osobna dimenzija predsjednika, koja je kod Trumpa bila posebno nepredvidiva, neki bi rekli i opasna. Poznato je da je speaker Zastupničkog doma Nancy Pelosy razgovarala sa šefom američke vojske kako bi ga upozorila da se „nestabilnom“ Donaldu Trumpu ne smije omogućiti eventualno otpočinjanje neprijateljstva s nekom državom ili dostupnost kodova za korištenje nuklearnog oružja. U SAD se spekuliralo u javnosti da bi Trump mogao proglasiti izvanredno stanje u zemlji i uz pomoć vojske preokrenuti rezultat izbora. Zbog toga je svih deset živućih američkih čelnika departmana obrane, što se nikada ranije nije dogodilo, objavilo otvoreno pismo tražeći da vojska zadrži svoju nepolitičku ulogu, da poštuje Ustav i rezultate izbora i da svi dužnosnici u departmanu obrane pridonesu urednom prijenosu vlasti na novog predsjednika.
 

L

Nije dobro sjela blokada Trumpa na društvenim mrežama, unatoč svemu.

Neovisno o tome jeste li bili njegov poklonik ili ne, sviđale vam se njegove izjave i nakane ili ne, činjenica je da blokada predsjednika od strane društvenih mreža govori o njihovoj ogromnoj moći, odnosno njihovih vlasnika, koja nije regulirana. I tome treba pridati veliku pozornost, jer imaju veliku moć utjecaja na birače, odnosno građane, koji su danas informiraju prečesto samo iz jednog, lako dostupnog izvora, kojem nekritički i olako pristupaju. Slažem se s njemačkom kancelarkom Merkel da privatne tvrtke ne bi trebale odlučivati o ograničavanju slobode izražavanja, već se tako nešto može propisati isključivo zakonom.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Video galerija

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.