Članovi Znanstvenog savjeta Vlade za COVID-19 Ozren Polašek, Petra Klepac, Nenad Ban, Igor Rudan i Andreja Ambriović Ristov smatraju kako je do pada broja novooboljelih u Hrvatskoj došlo zbog primjene strogih mjera, piše Index.hr. Prema grafikonu sa stranice Our World in Data, s oko 900 slučajeva na milijun stanovnika 13. prosinca broj novooboljelih u danu pao je na 346 do 28. prosinca.
Na pitanje mogu li stroge mjere dati rezultate za manje od dva tjedna, epidemiolog i stručnjak za javno zdravlje Ozren Polašek s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu rekao je da je smanjenje broja novozaraženih u Hrvatskoj rezultat strogih mjera koje su uvedene 28. studenog, a nikako ne blažih koje su bile na snazi prije toga.
- Od uvođenja strožih mjera, zatvaranja kafića, restorana i teretana te ograničavanja okupljanja i sličnog 28. studenog, kada nam je broj novozaraženih po danu znao prelaziti 4000, do 14. prosinca kada je počeo padati, prošlo više od dva tjedna - rekao je Polašek i dodao kako je dodatno padu broja novozaraženih doprinio i prelazak na nastavu online 14. prosinca.
Prema pisanju Index.hr, Polašek je rekao kako nije točno da su potrebna dva tjedna da bi se vidjeli rezultati mjera, što potvrđuju i znanstvene studije.
- To je samo smjernica, ne i matematička formula koju možemo izravno primijeniti na razumijevanje obrasca epidemije. Rezultate mjera možemo vidjeti i za manje od dva tjedna. Vrlo snažan lockdown mogao bi pokazati rezultate odmah nakon završetka razdoblja inkubacije. Ako bismo pretpostavili da je moguće da jedna osoba zarazi i članove svoje obitelji s kojima je u izolaciji, to znači da bismo na razini cijele populacije prve rezultate lockdowna mogli vidjeti nakon dvostrukog prosječnog trajanja inkubacije, to jest nakon šest dana. Naravno da ovako brzi rezultati spadaju u domenu nemogućih scenarija potpunog lockdowna kakav nismo imali ni u proljeće, ali nam pokazuju kako rezultate mjera možemo u nekim situacijama očekivati već unutar kraćih razdoblja, i to prema modelu - što snažnije mjere, tim kraće razdoblje do pojave vidljivih rezultata - rekao je te najavio kako ovog tjedna možemo očekivati kako će se smanjivati i broj hospitaliziranih.
- Nažalost, broj preminulih još će nam neko vrijeme biti visok jer se njegov pad vidi s kašnjenjem od nekoliko tjedana zbog dugog trajanja bolesti, no nadamo se da će se smanjeni broj zaraženih uskoro početi ogledati i u smanjenom broju preminulih. Ako se zadrži sadašnja dinamika epidemije, znatnijem smanjenju broja preminulih možemo se nadati u prvom tjednu sljedeće godine - rekao je Polašek i dodaje kako se uvođenje zabrane kretanja među županijama ne smije doživljavati kao nepotreban dodatak na dovoljno stroge postojeće mjere, nego kao pokušaj sprječavanja velikog porasta broja zaraženih tijekom blagdana.
- Glavna ideja te mjere je da se smanje kontakti sa starijim osobama kako ne bismo neproporcionalno povećali rizik za nepovoljne ishode tijekom i nakon blagdana. Nema sumnje da ova mjera ima jako izražen negativan učinak na naša očekivanja i na želju da blagdane provedemo s najbližima, no donesena je upravo kako se ne bi događalo širenje virusa između osoba koje do sada nisu bile u znatnijem kontaktu, a blagdane su željele provesti s članovima obitelji - istaknuo je Polašek, piše Index.hr
Petra Klepac, koja predaje zarazne bolesti u Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM) i prati pandemiju od njezinih početaka, a bavi se i modeliranjem širenja Covida-19, kaže objasnila je zašto su stroge mjere jedino rješenje.
- U nedostatku farmaceutskih mjera, poput cjepiva ili lijekova, mjere protiv pandemije svode se uglavnom na smanjenje prosječnog broja dnevnih kontakata kako bi se smanjio broj prilika da virus prijeđe s jedne osobe na drugu.
- Kad se radi o preventivnim mjerama cijepljenjem, kolektivni imunitet dovoljan je da se spriječi širenje zaraze u populaciji. Kod preventivnog cijepljenja nismo u situaciji pandemije, pa nema aktivnih lanaca zaraze jer osobe koje se cijepe nisu zarazne. Ako se slučajno pojavi jedna zaražena osoba, primjerice, ako se virus poput virusa ospica uveze iz nekog žarišta u nekoj zemlji u kojoj još uvijek cirkulira, on će u prosjeku dovesti do manje od jedne zaraze jer je većina kontakata imuna, pa se zaraza u procijepljenoj populaciji ne može uhvatiti - poručila je.
Nenad Ban, profesor na Švicarskom federalnom institutu tehnologije (ETH Zurich), tvrdi da je usporavanje epidemije u Hrvatskoj sasvim sigurno posljedica uspostavljenih mjera društvenog distanciranja, a Igor Rudan, direktor Centra za globalno zdravlje i suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije Sveučilišta u Edinburghu, predsjednik Međunarodnog udruženja za globalno zdravlje i redovni član Kraljevskog društva u Edinburghu osvrnuo se na pojavu novih, mutiranih sojeva koronavirusa u Velikoj Britaniji i Južnoj Africi, koji se znatno brže šire.
- To je stoga što povećana brzina širenja znači i još bitno viši prag potreban za dostizanje kolektivne imunosti, ali i strože mjere potrebne za usporavanje širenja novog soja te povećanje broja novih slučajeva koji zahtijevaju bolničku skrb. Tu je i problem tzv. dugog Covida-19 i niz još nerazjašnjenih problema koje bolest može izazvati u onih koji je prebole. Sve su to razlozi zbog kojih je razumno štititi stanovništvo od zaraze protuepidemijskim mjerama i čekati cjepivo, pa su države koje prate znanstvena istraživanja o ovoj zaraznoj bolesti tako i postupile - istaknuo je.
Predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković, molekularna biologinja i virologinja Andreja Ambriović Ristov kaže da je jako važno da se do dolaska cjepiva epidemija održava sa što manjim brojem zaraženih.
- Temeljni razlog je da smanjimo broj umrlih i broj hospitaliziranih kako bi zdravstveni radnici mogli liječiti i druge bolesti. No to je također važno i zbog ograničavanja broja mogućih mutacija u virusu. Što ima manje zaraženih, bit će i manje cirkulacije virusa u populaciji, pa će biti manja i vjerojatnost da će se pojaviti mutacije koje bi za posljedicu mogle imati da cjepivo postane neučinkovito - istaknula je Ambriović Ristov za Index.hr
