Potencijalno rješenje problema sve niže izlaznosti građana na izbore u Hrvatskoj, Gong vidi u uvođenju obveznog izlaska na izbore po uzoru na iskustva nekih europskih zemalja koje su na taj način potaknule građane na veće sudjelovanje.
Političke stranke, međutim, toj se ideji većinom ili protive ili o njoj još nemaju jasan stav.
Povod današnjoj raspravi na okruglom stolu "Treba li Hrvatska obavezno glasanje", bila je Gongova studija na ovu temu, autora profesora Berta Šalaja, Brune Marinović i Josipe Brajković Dike, koji su analizirali prednosti i nedostatke uvođenja izborne obaveze građanima, kao i iskustva država u kojima je ova praksa u nekom trenutku bila ili još uvijek je institucionalizirana.
Direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet uvodno je istaknula da su nedavni izbori definitivno pokazali da Hrvatska ima ozbiljan problem sa sve nižim odazivom građana na izborima.
"Ako na izbore izlazi sve manje ljudi, smanjuju se legitimitet vlasti i povjerenje u institucije, a otvara se prostor za manipulacije. Smatramo da bi obvezno glasanje povećalo odaziv, pojačalo legitimitet institucija, smanjilo društvene nejednakosti u participaciji te potaknulo osjećaj građanske odgovornosti", rekla je Gongova izvršna direktorica.
Predsjednik Vijeća Gonga Nenad Zakošek kazao je da Gong ovu raspravu pokreće kao organizacija koja vjeruje u liberalnu demokraciju, ali i u angažman građana u političkim procesima.
Suatorica studije Bruna Marinović kazala je da Gong temu obveznog glasanja otvara ne zato što smatra da ima gotov odgovor, nego da kao društvo ozbiljno razmislimo o posljedicama sve izraženijeg zazora građana od izlaska na izbore.
"Niska izlaznost dugoročno pogoduje očuvanju uskih mreža međusobnih interesa i ovisnosti između političkih elita i dijela biračkog tijela", kazala je i dodala da se, kad više ljudi sudjeluje, smanjuje prostor za ekstremizam koji raste upravo na osjećaju nezadovoljstva i isključenosti građana.
Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i suautor studije, kazao je da obvezno glasanje ide u srž demokracije u smislu pitanja što se od građana očekuje i što im se nudi.
"Uvođenje obaveznog izlaska na izbore ne znači da morate glasati za neku od političkih opcija koja vam se ne sviđa. Listić možete i poništiti, ubaciti praznog", pojasnio je Šalaj, istaknuvši i to da je ovaj prijedlog moguće razmatrati i u svjetlu mogućeg uvođenja elektroničkog glasanja.
Saborski zastupnici SDP-a, Možemo, Centra i Mosta, stranaka koje su se odazvale pozivu na okrugli stol, kazali su po ovom pitanju kod njih nisu provedene šire unutarstranačke rasprave.
Predstavnica HSLS-a i nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić su, pak, protiv ove ideje.
Tonči Restović (SDP) kazao je da osobno podržava obvezno glasanje, ali i da probleme vidi i drugdje: "Jako je loše ako vladajuća stranka demokraciju vidi kao preglasavanje, što je slučaj s HDZ-om još od 1990-ih. Poseban problem je i stanje u lokalnoj i nacionalnoj upravi, kad netko računa da će dobiti posao ako glasa, recimo, za SDP."
Dubravka Novak (Možemo) svakako se zalaže, rekla je, da građani sudjeluju na izborima u što većem broju, ali je i istaknula da je pritom važno da budu što informiraniji. Most je, kazao je Ivica Ledenko, načelno za obvezno glasanje. No, smatra da prije toga treba urediti biračke popise i tko bi sve mogao glasati.
Nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić protiv je obveznog glasanja i smatra da građani imaju pravo biti izvan politike. "Početna premisa je da je niska izlaznost loša. Zašto bi bila loša? Najvišu izlaznost na izborima imali smo još u ratu, dakle u krizno doba. Iz toga bi se moglo provokativno zaključiti, da smo, što je manja izlaznost, sve bliži idealu demokracije", kazala je.
Marijana Puljak (Centar) smatra da građani ne glasaju zato što ne vjeruju u izborne procese i institucije, a da obavezno glasanje ne bi vratilo to povjerenje: "Demokracija se ne spašava prisilom, nego sređenim registrom birača, izbornim jedinicama i elektroničkim glasanjem."
Slaven Hojski, član Državnog izbornog povjerenstva (DIP), otkrio je okupljenima da ova institucija nikad nije doživjela toliko napada kao kada je potpredsjednik Salapić nakon niske izlaznosti na zadnjim lokalnim izborima, izjavio da razmatraju uvođenje kazni za neizlazak na izbore.
Nevenka Lastrić Đurić (HSLS) protivi se obveznom glasanju jer smatra da teret odgovornosti ne treba prebacivati na građane. "Trebamo jačati demokratsku kulturu i procese, a ne prisilu", rekla je i istaknula da bi trebalo uvesti elektroničko glasanje.
Prije rasprave, Anthoula Malkopoulo sa Sveučilišta Uppsala iz Švedske održala je predavanje “Obvezno glasanje, demokracija i populizam” i predstavila povijesni pregled iskustava s obveznim glasanjem u različitim zemljama:
"Povijesno gledano, argument koji se pojavljivao u različitim zemljama i razdobljima, bio je da obvezno glasanje predstavlja demokratski alat protiv ekstremizma. Obvezno glasanje, uz to, prisiljava kandidate da se obraćaju svim skupinama građana, a posredno ono pridonosi većem interesu građana za političke debate, većom potrebom za političkim obrazovanjem i boljim zakonima koji se donose."
Kao glavni argument protivnika obveznog glasanja navela je to da bi građani trebali imati slobodu neizlaska na izbore. "Kontraargument zagovornika je, pak, to da nije glasanje ono što je obavezno, nego samo izlazak na izbore. Pritom je svatko slobodan ubaciti prazan listić", kazala je Malkopoulo.
