Što je uzrok rastu cijena hrane, energenata i ostaloj, koji je samo u svibnju iznosio prosječno 11 posto? Poduzima li se (dovoljno) i može li se što uopće (još) da taj porast ne bude toliki? Ta i slična pitanja nameću se već neko vrijeme, a posebno nakon što je Državni zavod za statistiku objavio podatke o rekordnoj inflaciji zabilježenoj prošlog mjeseca, koji su bili povod za istupe vladajućih i oporbe: dok prvi navode da se vodi briga za standard građana i još će se, drugi drže da se ne radi sve što se može i treba, i to što prije.
PDV smanjen, ali ne i cijene
- Poduzeli smo jako puno mjera dosad, antiinflacijskih. Potpore zbog rasta cijene energenata, i kućanstvima i mikro, malim i srednjim poduzećima, poljoprivrednicima, ribarima… Smanjili poreze… Tu je niz drugih mjera koje smo učinili, ušli u cijene naftnih derivata, i činit ćemo to i dalje”, rekao je prošli tjedan predsjednik Vlade Andrej Plenković, ocjenjujući da je “ruska agresija na Ukrajinu dovela do rasta cijena energenata pa onda i hrane i sirovina i građevinskog materijala i stvorila inflatorni pritisak”.
Oporba pak ukazuje da se Vlada hvali s protuinflacijskim mjerama, a istovremeno se, primjerice, poduzetnicima šalju osjetno veći računi za struju, iako HEP veliku većinu struje dobiva iz hidroelektrana, obnovljivih izvora energije i nuklearne elektrane Krško, a ne iz uvoza.
Tko je u pravu i što će se dogoditi pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti....
