Ni povjerenik za informiranje, kao ni sud, ne želi dati presudu protiv Čehoka Foto: Ilustracija/Arhiva VV

Ni povjerenik za informiranje, kao ni sud, ne želi dati presudu protiv Čehoka

Ivica Kruhoberec | 18.5.2020. u 16:00h | Objavljeno u Aktualno
Ljekarne VŽŽ

Nakon što je to prošle godine učinio Županijski sud u Zagrebu, i povjerenik za informiranje RH odbio je zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražena preslika cjelovite nepravomoćne presude, koja je 12. srpnja 2018. izrečena varaždinskom gradonačelniku Ivanu Čehoku i drugima. Time, međutim, nije došao kraj već gotovo dvogodišnjem nastojanju da javnost dođe do tog sudskog dokumenta, budući da je njegov tražitelj, glavni i odgovorni urednik Varaždinskih vijesti Ivica Kruhoberec, Visokom upravnom sudu RH podnio tužbu protiv rješenja dr. Zorana Pičuljana, povjerenika za informiranje RH.

Sumnja na utjecaj na sud!?

Kao što smo već pisali, Županijski sud u Zagrebu - nakon što mu je povjerenik za informiranje temeljem prigovora naložio da postupi sukladno zakonu prema zahtjevu tražitelja - odbio je 16. rujna prošle godine zahtjev za pristup informacijama, kojim je Kruhoberec zatražio cjelovitu presuda Županijskog suda u Zagrebu u postupku koji se još od 2012. vodi protiv Ivana Čehoka i dr.

Prije nego što je Županijski sud u Zagrebu odbio ovaj zahtjev, ustrojena je na tom sudu radna skupina za provedbu testa razmjernosti i javnog interesa, odnosno radi procjene razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji, ako prevladava javni interes. Ta je radna skupina zaključila da se treba uskratiti preslika presude radi „zaštite zaštićenog interesa“, što je i obrazloženo.

- Kako je zahtjevom za pravo na pristup informaciji zatražena nepravomoćna presuda Županijskog suda u Zagrebu u kaznenom postupku poslovni broj f-Us-53/2012 od 12. srpnja 2018. protiv I. optuženog Ivana Čehoka i dr., a koji se predmet trenutno nalazi na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske koji odlučuje povodom podnesenih žalbi, to je u konkretnom slučaju primijenjena odredba članka 15. stavak 3. točka 1. ZPPI-a koja glasi: “Tijela javne vlasti mogu ograničiti informaciju ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka” te stavka 4. točka 2. istog članka koji glasi: “Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade”, stoji u rješenju koje je potpisao predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, Ivan Turudić, univ.spec.crim., koje završava ocjenom da bi iznošenje u javnosti nepravomoćne presude, koja se nalazi na odlučivanju povodom žalbi, „moglo ozbiljno narušiti proces izrade drugostupanjske odluke“.

USKOK već “komentirao”

Protiv ovog sudskog rješenja Kruhoberec je podnio žalbu povjereniku za informiranje RH, i to zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene zakona.

Objašnjavajući zašto smatra da javnost ima pravo uvida u cjelovitu presudu, premda bila nepravomoćna i protiv nje su izjavljene žalbe, prvo je ukazao da se prvostupanjske presude – iako nisu, točnije ne moraju biti konačne (ovisno o žabama) - izriču se javno, sukladno čl. 120 Ustava pa i obrazloženja stoga trebaju biti javna, izuzev ako se radilo o postupku zatvorenom za javnost, a što ovdje nije bio slučaj.

- Onemogućavanje javnosti da vidi cjelovitu prvostupanjsku presudu, čiji je objava bila javna, a postupak nije bio zatvoren za javnost, ne može se pravdati time da presuda nije konačna. Naime, po toj logici javnost ne bi trebala znati ni izreku presude, odnosno vrstu i visinu kazne, koja također nije pravomoćna. Dakle, ne može sud u postupcima otvorenim za javnost javno izricati presude, a javnost uskraćivati za njihova obrazloženja. To ne samo da je suprotno logici, nego i zakonu i Ustavu, a uz to baca lošu sliku na rad suda jer se stvara dojam da se nešto skriva od javnosti. Naime, Hrvatska, kao demokratska zemlja ima bogatu praksu objavljivanja nepravomoćnih presuda. Za to postoji tisuće primjera na internetskim oglasnim pločama sudova. Zašto se obrazloženja ne uskraćuju i u drugim postupcima? Zašto bi se baš u ovom slučaju radi izuzetak, uopće nije jasno, ukazao je žalitelj.

Posebno se osvrnuo na stajalište zagrebačkog Županijskog suda da bi „iznošenje u javnosti sadržaja zatražene nepravomoćne presude moglo ozbiljno narušiti proces izrade drugostupanjske odluke“.

- U rješenju Županijskog suda u Zagrebu, nažalost, nema niti jednog objašnjenja kako bi to javna objava obrazloženja javno izrečene presude mogla utjecati na Vrhovni sud. Stoga mogu samo nagađati. Izuzev zaštite eventualnih zaštićenih svjedoka (ako ih je uopće bilo – ako je, mogla su se izostaviti njihova imena), jedino što mi suvislo pada na pamet bojazan je od komentara. Ali takva bojazan nema smisla jer komentari presude već postoje, i to od trenutka javne objave visine kazni. Zašto se onda ne bi moglo komentirati i obrazloženje kazni? To nije zakonom više zabranjeno, a suci moraju biti takvog integriteta da pređu preko komentara, izuzev onih koji su utuživi i vrijeđaju ih – takve mogu utužiti, ukazao je žalitelj te posebno naglasio da je zacijelo najvažniji komentar za postupak, žalba USKOK-a, već je javno objavljena, i to ne njezin mali sažetak na mrežnoj stranici, nego u cijelosti!

Više pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...

Označeno u