Poznati članovi uprave Vindije, najveće varaždinske tvrtke i poslovnog sustava

IČ/MN | 15.2.2021. u 19:03h | Objavljeno u Aktualno

Nenad Klepač, dosadašnji član uprave i direktor prodaje u Grupi Vindija, nakon što je nenadano preminuo Dragutin Drk, preuzima mjesto predsjednika uprave glavne članice najvećeg varaždinskog poslovnog sustava i regionalnog lidera u svom sektoru.

Uz Klepača, koji je čitav svoj radni vijek u Vindiji i bio je prvi suradnik Drka, upravu čine Tamara Drk-Vojnović, Dubravke Drk-Mravlinčić, Saša Vojnović te Alan Mravlinčić. Budući da su svi oni bili već godinama zaduženi za neki od sektora Vindije, kao što su nabava, maloprodaja i marketing, nova uprava jamstvo je nastavka stabilnog poslovanja poslovnog sustava, koji danas ima skoro 3.700 zaposlenika.

Vindiju je više od 56 godina vidiio Dragutin Drk, svakako najpoznatiji varaždinski gospodarstvenik, koji je prošloga tjedna iznenada preminuo u 84. godini. Upravo zahvaljujući njegovoj poslovnoj viziji, mala gradska mljekara prerasla je s godinama u regionalnog prehrambenog lidera, poslovni sustav s 14 poduzeća, koji zapošljava više od 4.000 radnika i godišnje ostvaruje prosječni promet od 400 milijuna eura.

Počeci Vindije sežu u 1959. godinu kada je u Varaždinu osnovana Gradska mljekara koja je opskrbljivala grad svježim mlijekom, a zapošljavala je tek petnaestak ljudi. Godišnje je Gradska mljekara otkupljivala 1.500.000 litara mlijeka iz prigradskih sela varaždinskog i čakovečkog kotara. Dvije godine kasnije, 1961. godine, u Gradskoj mljekari namještenje je dobio i Dragutin Drk, koji nakon završenog studija ekonomije, 1965. godine, dolazi na mjesto direktora poduzeća i počinje ostvarivati svoju poslovnu viziju. Već 1970. godine tvrtka mijenja ime u - Vindija, po špilji kraj Donje Voće, jednom od najstarijih nalazišta pračovjeka u svijetu. Ovo ime, koje će ubrzo postati brend i sinonim kvalitete, nije izabran slučajno, već je u nazivu poduzeća istaknuta tradicionalna praksa mljekara koji su nekoć špilje koristili kao prirodni ambijent za dozrijevanje sireva.
Vindija je svoj razvoj i poslovni uspjeh sedamdesetih godina prošloga stoljeća temeljila upravo na proizvodnji sireva, kao jedina mljekara u Jugoslaviji koja je razvila tehnologiju proizvodnje mekih sireva s plemenitom plijesni.

Sirevi s plemenitom plijesni

Dragutin Drk u Varaždinskim vijestima 1971. godine, povodom otvaranja nove tvornice sireva, ističe kako je nova tvornica rezultat višegodišnjeg ulaganja te suradnje sa znanstvenom zajednicom.

- Počelo se, negdje 1965. godine, tehničko - poslovnom suradnjom i eksperimentima u proizvodnji mekih sireva s plemenitim plijesnima. Pritom je značajno da asortiman sireva na bazi plemenitih plijesni nije u proizvodnom programu ostalih tvornica sireva u zemlji, pa otuda proizlaze i sve druge pozitivne strane ekskluzivne proizvodnje i plasmana na domaćem tržištu bez konkurencije. Danas se već uhodala proizvodnja izuzetnog tipa sira kao sto je Gorgonzola i Roquefort s plemenitim plijesnima i Belpaesse i Moslavac bez plijesni - naglasio je te godine Dragutin Drk, koji je već tada isticao kako su za poslovni razvoj nužna ulaganja i inovacije u proizvodnom asortimanu. Zahvaljujući novom pogonu Vindija sedamdesetih već proizvodi više od milijun kilograma sireva godišnje.

No, pod vodstvom Dragutina Drka nastavljaju se ulaganja u nove tehnologije i proizvode, pa primjerice, već 1977. godine Vindija, prva u Hrvatskoj, počinje puniti mlijeko u tetrapak ambalažu i promovirati proizvodnu marku ‘z bregov, koja je do danas stekla status legendarnog brenda. Krajem sedamdesetih Vindija se počinje širiti i unutar regije tadašnje Jugoslavije. Otvara se nova tvornica polutvrdih sireva, u novom pogonu započinje proizvodnja sokova u tetrapak ambalaži i proizvodnja gotovih mliječnih pudinga. Vindija je već tada na cijelom jugoslavenskom tržištu slovila kao tvrtka s prepoznatljivim proizvodima najviše kvalitete i vrhunskog dizajna ambalaže.
Devedesetih godina Vindija uspijeva prevladati poremaćaje na tržištu i pad kupovne moći, završava pretvorbu i privatizaciju, nastavlja ulagati u proizvodnju i svoje kooperante.

Vindija - poslovni sustav

Vindija 1995. godine preuzima posrnulu Koku, najvećega hrvatskog proizvođača pilića, svježega pilećeg mesa i prerađevina od pilećeg mesa, koja svoje proizvode na tržište plasira pod poznatom robnom markom - Cekin. Iste godine dijelom Poslovnog sustava Vindija postaje i Varaždinska pekarnica Latica, najveća pekarnica u Varaždinskoj županiji, dvije godine kasnije u Vindijin poslovni sustav ulazi i riječki proizvođač prerađevina od mesa krupne stoke - ViR 1898, a 2003. i županjska mljekara Novi Domil. Iste godine otvoren je i novi pogon Vindon, tvornica za proizvodnju svježe puretine i purećih prerađevina u Slavonskom Brodu, da bi 2006. godine u pogon bila puštena i vlastita tvornica stočne hrane BIOdar, čime Vindija zaokružuje svoju mliječnu i mesoprerađivačku industriju u jedinstvenu proizvodnu cjelinu.

Nakon zauzimanja stabilnoga vodećeg položaja na domaćem prehrambenom tržištu, uslijedio je logičan iskorak u regiju, u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju, gdje tvrtka ima svoje tvornice, komercijalne poslovnice i maloprodajne trgovine. Ovim regionalnim projektima Vindija je učvrstila svoju poziciju regionalnog lidera koji i na tržištima Slovenije i Crne Gore, slovi kao inovativni proizvođač s najvišim standardom kvalitete. To bi trebala i ostati.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci