“Ne žalim što sam se vratio, iako se u Njemačkoj bolje zarađuje i živi”

| 30.12.2019. u 18:00h | Objavljeno u Aktualno
Ljekarne VŽŽ

Vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana doba je kada u Hrvatsku stiže dijaspora. Među njima je najviše onih koji su Lijepu našu napustili posljednjih godina trbuhom za kruhom, pa za vrijeme blagdana obilaze obitelj, rodbinu i prijatelje. No, ima i pripadnika “starijih” generacija koji su Hrvatsku napustili u neka druga vremena, jednako “poticajna” za iseljavanje.

Koliko je onih koji se među njima na kraju odluči vratiti u domovinu? Tim se pitanjem bavi Institut za migracije i narodnost koji je nedavno organizirao znanstveni skup o vezama Hrvatske i Južne Amerike.
U svom izlaganju ravnateljica Instituta Marina Perić Kaselj ističe da su mnogi povratnici vidno razočarani stanjem koje zateknu u Hrvatskoj i da se ponekad ovdje osjećaju većim strancima nego u stranoj državi u kojoj su živjeli.

- Povratnici nisu homogena kategorija, a većina njih sumnja u sustav vrijednosti i način upravljanja državom. S jedne strane živjeli su uglavnom u zapadnoeuropskim državama gdje je drugačiji način života, kultura rada, odnosi države prema pojedincu i državna politika. Na povratnike se često gleda kao na „ekonomsku kategoriju“ po principu “oni imaju i trebaju nama dati jer mi nemamo” - iznosi ravnateljica Instituta komentirajući podatke o useljavanju u Hrvatsku za 2018. godinu. Osim daljnjeg trenda iseljavanja, prema podacima za 2018. godinu došlo je i do rekordnog useljavanja od 26.029 ljudi.

- Od toga su broja samo njih 8.619 bili hrvatski državljani, dok su 17.399 bili stranci koji su useljeni za potrebe tržišta rada, zbog nedostatka domaće radne snage, te je većinom riječ o radnicima iz susjednih država u regiji - pojašnjava ona.

Povratničku statistiku za 2019. godinu na području Varaždinske županije sigurno će popraviti i Dario Simon, po struci automehaničar iz Vidovca. On se nakon deset godina izbivanja iz domovine i rada na raznim stranama svijeta odlučio vratiti u domovinu, a kao glavni motiv navodi spajanje s obitelji. Osim što je konačno svaki dan uz suprugu i petogodišnju kćerku, sada je konačno i sam svoj šef jer je u Vidovcu otvorio salon za tetoviranje.

I on, u skladu sa slikom o razmišljanju povratnika, koju donosi Institut za migracije, nema pretjerano pozitivno mišljenje o načinu upravljanja hrvatskom državom, ali smatra da svatko tko je nezadovoljan treba nešto promijeniti i osloniti se na vlastite snage, a ne samo negodovati.