Milan Horvat, glavni direktor tvrtke FIMA Plus: "Ovo će biti dobra godina za gospodarstvo" Foto: Ilustracija/Arhiva VV

Milan Horvat, glavni direktor tvrtke FIMA Plus: "Ovo će biti dobra godina za gospodarstvo"

Igor Čolaković | 10.1.2022. u 16:00h | Objavljeno u Aktualno

Milan Horvat, glavni direktor tvrtke FIMA Plus, pionir našeg tržišta kapitala, koji je posljednjih nekoliko godina posebno posvećen digitalnoj ekonomiji i tržištu kriptovaluta, najavljuje kako će 2022. biti dobra poslovna godina u kojoj će biti nastavljena gospodarska konjuktura.

- Još sam u drugoj polovici 2020. godine rekao da su pred nama dobra vremena, što se je i potvrdilo. Lanjska godina je doista bila dobra godina i to po gotovo svim pokazateljima. Godina iza nas bila je dobra ne samo zato jer je 2020. bila loša, nego stoga što se u 2021. dogodilo puno jako dobrih stvari, unatoč tome što je fokus javnosti bio usmjeren prvenstveno na pandemiju koronavirusa. Ta je godina globalno bila konjukturna godina, u kojoj je nastavljen ciklus koji bi mogao trajati još niz godina, pa valja očekivati da će u ovoj, 2021. biti nastavljene snažne ekonomske aktivnosti.

Lani su generalno rasle i burze, kako strane, tako i domaća. Kako to tumačite?

Burze u pravilu anticipiraju događanja, tako da je 2021. na burzama bila izvrsna godina. Globalno su indeksi rasli gotovo 30 posto, dok je hrvatski indeks porastao gotovo 20 posto, što je najveći rast u posljednjih desetak godina. Tržište digitalne imovine, dakle, kriptovaluta, također je imalo dobru godinu. Ta je nova industrija lani doživjela intenzivan razvoj, stvoreni su novi poslovni modeli, pa je ekonomski i burzovno 2021. godina bila jako dobra i aktivna godina.

Koliko je upravo pandemija utjecala na te nove poslovne modele?

Pandemija je ubrzala digitalnu transformaciju, kako u ekonomiji, tako i u nizu drugih aspekata naših života. U tom smislu je 2021. bila prijelomna godina, a pandemija je pojačala i ubrzala te procese. Novi poslovni modeli su sve više bazirani na novim, digitalnim tehnologijama, od blockchaina, umjetne inteligencije, do internet of things, big data ili strojnog učenja. Ti su pojmovi u posljednjih nekoliko godina postali normalni i svakodnevni, barem onima koji su već zakoračili u te poslovne i društvene procese. U tom kontekstu često govorim o pojmu ekonomije digitalne imovine, koja je vezana uz kriptovalute. Tržište kriptovaluta donijelo je niz novih tehnoloških biznisa koje se sve više percipira kao ozbiljne iskorake u digitalnoj transformaciji. Ako u tom kontekstu gledamo na kriptovalute, onda i digitalni novac prestaje biti nešto čudno i ljudima strano. Pogotovo se to odnosi na financijsku industriju, koja je vrlo lako transferbilna u digitalne procese. Mnogi ljudi misle da je financijska industrija već digitalna, a to je krivo, jer je ta industrija samo - dematerijalizirana. Taj je proces počeo s bušenim karticama prije već pedeset godina, nastavljena je s internetom, no to je još uvijek samo proces dematerijalizacije i mogućnosti komuniciranja. S blockchainom i tim novim tehnologijama to postaje digitalni proces. Taj je proces postao vrlo intenzivan i upravo će zahvaljujući blockchainu doći do prave promjene u financijskoj industriji, ali i u nizu drugih područja života. Taj je proces nepovratan. S blockchainom primjerice, jedan vrijednosni papir koji se može tokenizirati se bez problema iz walleta u mobilnom telefonu ili računalu može prebaciti u drugi wallet, pa sva vrlo skupa pozadinska operativna infrastruktura sada postaje nepotrebna. To je proces koji se intenzivirao i to upravo u vrijeme pandemije, kada su ljudi bili doma i kada je bilo nemoguće poslovati na raniji način...

Više pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...

Označeno u