Križanić upozorio na probleme u lovstvu, od zakupa lovišta do odstrela divljači Foto: VV arhiva

Križanić upozorio na probleme u lovstvu, od zakupa lovišta do odstrela divljači

V.M./Varaždinske vijesti | 9.3.2017. u 15:23h | Objavljeno u Aktualno

Saborski zastupnik HDZ-a Josip Križanić u svom je izlaganju u Hrvatskom saboru, u sklopu rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, iznio niz konkretnih prijedloga koji bi trebali nadopuniti i poboljšati spomenuti prijedlog, ali i biti implementirani u novi Zakon o lovstvu čije se donošenje očekuje tijekom godine.

Naglasio je, što se tiče zakupa lovišta, da kod lovozakupnine treba vrlo jasno razlučiti lovačke udruge odnosno društva od komercijalnih lovišta i turizma.

Trebalo bi izbjeći praksu olakog raskida ugovor o zakupu državnih, a dijelom i zajedničkih lovišta. Praksa je takva da lovozakupnici vrlo često, pri čemu mislim na komercijalna lovišta, devastiraju lovište 2-3 godine i onda ga bez ikakvih posljedica vrate vlasniku državi. Takvih je primjera dosta. S druge strane imamo lovačka društva koja uzgajaju i brinu o divljači i za njih bi lovozakupnina trebala biti minimalna ili u nekim segmentima nikakva – naglasio je Križanić.

U nastavku svog izlaganja pojasnio je da su ekološki i drugi uvjeti iz dana u dan sve složeniji, i za divljač sve nepovoljniji, i da bi državi prvenstveno interes trebao biti čuvanje divljači i drugih životinjskih vrsta, a tek višak bi mogao ići u program odstrela. Za pojedine vrste krupne divljači (divlje svinje) Križanić je naglasio da bi trebalo razmišljati o eventualnom ukidanju lovostaja pogotovo zbog nekontroliranog povećanja broja jedinki.

Brigu o divljači i drugim životinjskim vrstama u prirodi prvenstveno vode lovci i za tu aktivnost trebali bi biti nagrađeni smanjenjem ili ukidanjem lovozakupnine – kazao je Križanić.

Osvrnuo se i na štete koje plaćaju lovozakupnici koje su svakim danom sve veće i prelaze milijunske iznose.

Mnogi lovozakupnici su zbog toga pred stečajem, zbog troškova nezgoda na cestama kod naleta vozila na divljač ili naleta divljači na vozila, budući je sudska praksa da se najčešće donose presude na štetu lovozakupnika. Iako zakon kaže da cesta nije lovište, sve što se događa u srazu vozila i divljači prebacuje se najčešće na teret lovozakupnika ili osiguravajuće društvo, ako je lovište eventualno osigurano. Međutim, današnje premije su enormne i višestruko premašuju visinu lovozakupnina pa si mnogi lovozakupnici takvo osiguranje ne mogu priuštiti – pojasnio je Križanić te predložio da se razmišlja o solidarnom povećanju obveznog osiguranja vozila za 20-30 kuna čime bi se obuhvatile štete od naleta divljači i drugih životinja na cesti.

Križanić se zalaže i da se Zakonom o lovstvu jasnije odredi problematika smanjenja broja predatora (lisica) i ističe da poseban problem predstavlja ukidanje isplate stimulacije lovcima za odstrel predatora od strane resornog ministarstva.

Naglasio je da je taj potez rezultirao povećanjem populacije i neevidentiranjem odstrijeljenih jedinki od strane veterinarskih organizacija. Naime, do prošle godine lovcu se isplaćivala naknada od 100 kuna i 50 kuna veterinarskoj organizaciji za transportne troškove i manipulaciju, ali je to sada van snage.

Takvo nagrađivanje lovaca za odstrijeljenu lisicu trebalo bi ponovo uvesti jer lešina lisice odstrijeljena u lovištu predstavlja potencijalni izvor zaraze – naglasio je Križanić.

Na kraju je predložio da bi u novom zakonu trebalo jasnije odrediti pitanje čuvanja lovišta odnosno preciznije odrediti prava, dužnosti i ovlasti lovočuvara te obveznu suradnju policije i lovočuvara.

Osim saborskog zastupnika HDZ-a Križanića, u raspravi o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o lovstvu sudjelovao je i HNS-ov saborski zastupnik Milorad Batinić koji je također imao određene prijedloge koji bi u konačnici trebali poboljšati Zakon o lovstvu.