I zadnji upadi dronova u Poljsku zorno su upozorili na nužnost zajedničkog djelovanja u obrani od ruske agresivne politike.
Na to je početkom mjeseca ukazano u Parizu, gdje je održan sastanak Koalicije voljnih, uz sudjelovanje predsjednika Ukrajine. Ovaj sastanak bio je najveći po broju sudionika: 38 zemalja, uključujući ne samo Europu, već i Kanadu, Japan, Australiju, Novi Zeland. Raspravljalo se o tome što je svaka od zemalja koalicije spremna učiniti kako bi jamčila sigurnost Ukrajine na kopnu, moru, zraku i u kibernetičkom prostoru. Doprinosi saveznika bili su dokumentirani, potvrđeni na razini ministara obrane i odobreni na razini političkih čelnika država. Ne jedino, ali ključno jamstvo sigurnosti je snažna ukrajinska vojska pa će je saveznici podržati financijski, oružjem, obukom, proizvodnjom itd.
Sastanak u Parizu ojačao je međunarodnu podršku Ukrajini, a posebno je naglašena podrška Sjedinjenih Američkih Država, kao i zajednički stav saveznika o daljnjoj pomoći i sigurnosti Ukrajine nakon završetka rata. 26 zemalja složilo se pružiti sigurnosna jamstva Ukrajini.
Ovo su prve ozbiljne specifičnosti nakon dugo vremena. Odluke donesene u Parizu usmjerene su ne samo na pomoć Ukrajini, već i na jamčenje stabilnosti i sigurnosti cijelog europskog kontinenta. Povlačenje ruskih trupa sada sprječava novi rat u Europi. Ukrajinski partneri imaju zajedničko razumijevanje da osnova sigurnosnih jamstava trebaju biti snažne ukrajinske oružane snage i da su svi pokušaji ograničavanja Oružanih snaga Ukrajine neprihvatljivi.
Na sastanku Koalicije voljnih postignut je dogovor o prisutnosti vojnih saveznika nakon završetka rata kako bi se pružila sigurnosna jamstva. Ovaj dogovor trebao bi biti formaliziran u pravno obvezujućim dokumentima. To ukazuje na ozbiljnu namjeru postizanja trajnog mira. Ukrajinski saveznici vide da Rusija odugovlači pregovarački proces i želi nastaviti rat. Kremlj je moguće prisiliti na mir samo povećanjem podrške Ukrajini i povećanjem pritiska na Rusiju. Predsjednik Emmanuel Macron rekao je da će Europa i Sjedinjene Države uvesti nove sankcije protiv Rusije ako Moskva izbjegne mirovne pregovore. Napomenuo je da je u početku planiran bilateralni sastanak Putina i Zelenskog, zatim trilateralni sastanak uz sudjelovanje Trumpa, a kasnije i četverostrani - očito, također uz sudjelovanje Europe. Ovo je dokaz stvarnih koraka Koalicije voljnih.
Europsko zapovjedništvo razvilo je plan za raspoređivanje trupa u Ukrajinu, koji uključuje dvije skupine kopnenih snaga. Svrha jedne skupine je obuka i pomoć ukrajinskim borcima, a svrha druge je formiranje odvraćajućih snaga za sprječavanje nove ruske agresije. Plan predviđa, prema Wall Street Journalu, raspoređivanje više od 10.000 vojnika iz nordijskih zemalja, baltičkih država, Nizozemske, Australije, ukupno 10 zemalja. Patroliranje ukrajinskim zračnim prostorom provodit će zračne snage stacionirane izvan Ukrajine. Europljani čekaju jasnu izjavu administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa u vezi s razinom američke podrške. U kolovozu je američki čelnik signalizirao da su Sjedinjene Države spremne rasporediti zračne snage za podršku europskim sigurnosnim snagama u Ukrajini, ali je isključio raspoređivanje američkih kopnenih trupa. Prema europskim dužnosnicima, ukrajinski dužnosnici inzistirali su na značajnom sudjelovanju SAD-a u poslijeratnim sigurnosnim jamstvima, tvrdeći da agresorska Rusija ne bi ozbiljno shvatila sigurnosna jamstva bez američke vojne podrške. Američki predsjednik Donald Trump, razgovarajući s ključnim europskim saveznicima Kijeva, rekao im je da je potreban veći financijski pritisak na Rusiju i njezinog glavnog saveznika, Kinu, kako bi se prisilio Kremlj da okonča rat u Ukrajini. Trump je u telefonskom pozivu rekao da "europski čelnici moraju izvršiti ekonomski pritisak na Kinu kako ne bi financirala ruske ratne napore". Trumpu je rečeno da samo Mađarska i Slovačka uvoze naftu iz Rusije. Kada je Trump razgovor skrenuo na sankcije protiv Rusije, predstavnici EU ponudili su da pošalju svoje delegate u Washington u roku od 48 sati kako bi formirali radnu skupinu za sankcije protiv Moskve.
Od velike ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., Europa se pokušava odviknuti od ovisnosti o Rusiji za opskrbu energijom. Europska komisija predložila je zakonodavstvo kojim bi se postupno ukinuo uvoz ruske nafte i plina u EU do 1. siječnja 2028.
Istodobno, Mađarska i Slovačka, čiji čelnici imaju bliske veze s Kremljem, nastavljaju uvoziti ruske energetske proizvode, unatoč koracima EU-a za diverzifikaciju njihovih izvora. Francuski predsjednik rekao je da su „predsjednik Trump i američka administracija izrazili zabrinutost, kao što su to činili od početka ovog sukoba, zbog izbora dviju članica Europske unije koje nastavljaju kupovati rusku naftu. I mislim da je to ispravno, jer su se te zemlje ponekad opravdavale pozivajući se na svoju bliskost s novom američkom administracijom. Stoga će usklađenost između SAD-a i Europe po ovom pitanju samo učiniti prestanak takvih praksi učinkovitijim.“
Istovremeno, Volodimir Zelenski naglasio je: „Američki predsjednik je vrlo nesretan što Europa kupuje rusku naftu. Znamo da se radi o Mađarskoj, Slovačkoj. Ali želim podsjetiti sve da kada je Rusija napala naš energetski sektor, a mi smo kao odgovor napali njihov energetski sektor, gdje oni zarađuju novac, a zatim taj novac troše na oružje, upravo su te dvije zemlje požalile predsjedniku Trumpu da je Ukrajina takva, da smanjuje mogućnosti dobivanja relevantne nafte. Danas SAD apsolutno otvoreno govore da imenovanjem tih zemalja pomažu „ruskom“ ratnom stroju. I svi to moramo zaustaviti.“
Rusija je više puta odbacila ideju o razmještanju europskih trupa na ukrajinskom teritoriju, a Putin je upozorio da je Moskva spremna "vojno riješiti svoje zadatke" ako se ne može pronaći prihvatljiv mirovni sporazum. Putin je zaprijetio stranom kontingentu koji se planira rasporediti u Ukrajini. To je izjavio na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku. "Ako se u Ukrajini postigne dugoročni mir, neće imati smisla imati strane trupe tamo. Ako se bilo kakve strane trupe pojave u Ukrajini, posebno sada, tijekom neprijateljstava, pretpostavljamo da će biti legitimne mete za njihovo uništenje", rekao je čelnik Kremlja.
Istodobno, Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da se sigurnosna jamstva trebaju pružiti i Ukrajini i Rusiji. Peskov je također rekao da je Ruska Federacija protiv toga da strani vojni kontingenti jamče sigurnost Ukrajine.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte odgovorio je rekavši da Rusija nema pravo postavljati uvjete za prisutnost stranih trupa u Ukrajini u okviru sigurnosnih jamstava. To je izjavio tijekom govora na Praškom obrambenom summitu. Rutte je naglasio da je Ukrajina neovisna država i da samo ona ima pravo odlučivati o vlastitoj sigurnosti.
„Ukrajina je suverena država. Ako Ukrajina želi imati snage koje će jamčiti sigurnost kako bi održala mir, to je njihova stvar. Nitko drugi se tome ne može protiviti. I mislim da stvarno moramo prestati previše utjecajno činiti Putina“, naglasio je glavni tajnik NATO-a. Dodao je da ne treba pridavati važnost stavu Rusije o mogućem raspoređivanju stranih trupa u Ukrajini, jer ta zemlja s tim nema nikakve veze.
Predsjednik Ukrajine rekao je na zajedničkoj konferenciji za novinare s Macronom da Kijev i njegovi saveznici već razumiju opću strukturu sigurnosnih jamstava. Napomenuo je da svaka zemlja koja je spremna dati svoj doprinos priprema relevantne dokumente koji će definirati okvir za suradnju. „Snažna ukrajinska vojska bit će ključna za sve takve obveze“, naglasio je Zelenski, pozivajući europske obrambene tvrtke da maksimiziraju svoj rad u podršci obrambenom potencijalu Ukrajine. Očekuje se da će paket sigurnosnih jamstava uključivati diplomatske, financijske i vojne elemente usmjerene na jačanje obrambenih sposobnosti Ukrajine.
V. Zelenski je napomenuo da Rusija čini sve što je moguće kako bi odgodila proces pregovora i nastavila rat. Potrebno je povećati podršku Ukrajini i povećati pritisak na Rusiju. Europska unija trenutno priprema 19. paket sankcija. Japan također radi na sankcijskim mjerama. Aktivnosti Koalicije voljnih dokaz su da Ukrajina ima pouzdane međunarodne partnere i da može računati na njihovu podršku danas i u budućnosti.
