Zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku zajamčenog Ustavom RH, Marku Lapaine je Ustavni sud odredio isplatu naknade iz državnog proračuna u iznosu od 2.295 eura.
Lapaine, koji je nakon odvjetničke karijere trebao raditi kao javni ovršitelj u Varaždinu, podnio je ustavnu tužbu još 2019., smatrajući da je povrijeđeno njegovo ustavno pravo na suđenje u razumnom roku zbog dugotrajnosti postupka, koji se vodio pred Općinskim sudom u Varaždinu. Na tom sudu, nakon što je naprasno ukinut institut javnih ovršitelja, pokrenuo je 2012. godine parnični postupak protiv Republike Hrvatske radi utvrđenja povrede prava na rad i ostvarivanje prihoda, slijedom čega je tražio isplatu naknade štete veće od milijun kuna.
Prije nego što je sud odlučivao o visini štete, trebalo je utvrditi je li država uopće izazvala štetu ukidanjem javnih ovršitelja, što je DORH osporavao. No, međupresudom 2013. odlučeno je da uistinu kriva, a to je potvrdio Županijski sud u Varaždinu. Na tu je presudu, međutim, RH izjavila reviziju 2014. pa je radi toga Općinski sud cijeli spis dostavio Vrhovnom sudu, koji je tek nakon četiri godine ukinuo drugostupanjsku presudu i međupresudu te je predmet vraćen na ponovno suđenje.
Rješenjem sutkinje ovlaštene za obavljanje poslova sudske uprave u svibnju 2019. usvojen je zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku te je određen rok od osam mjeseci za okončanje postupka. Međutim, parnica nije okončana u tom roku jer je pokrenuto knjigovodstveno i medicinsko vještačenje.
Vještačenja su okončana u siječnju 2020., a glavna rasprava je zaključena u travnju presudom kojom je naloženo RH naknaditi Lapaineu štetu, ali ne u traženom iznosu pa je podnio žalbu koju je varaždinski Županijski sud odbio. Sada je Lapaine podnio prijedlog za reviziju, koji je Vrhovni sud odbacio 2021. i time je parnici, nakon više od devet godina, napokon došao kraj.
Ustavni sud zaključio je da se u ovom slučaju radi o složenijem predmetu, no to samo po sebi ne opravdava njegovo trajanje.
-Razumnost duljine postupka uvijek mora se procjenjivati u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja prema sljedećim kriterijima: složenosti predmeta, ponašanju podnositelja i nadležnih tijela te važnosti predmeta postupka za podnositelja. Konkretan parnični postupak trajao je od 19. srpnja 2012. (kada je podnositelj podnio tužbu nadležnom sudu radi naknade štete), do primitka revizijskog rješenja drugostupanjske presude 23. prosinca 2021. Ustavna tužba podnesena je 25. travnja 2019. a do tog dana parnični postupak nije bio okončan. Postupak je u trenutku donošenja ove odluke okončan i ukupno je trajao devet godina, pet mjeseci i četiri dana. U tom su razdoblju donesene dvije prvostupanjske, drugostupanjske i trećestupanjske odluke. Dulje razdoblje neaktivnosti zabilježeno je pred Vrhovnim sudom koji je prvi puta o reviziji tuženice odlučivao gotovo četiri godine. Stoga Ustavni sud ocjenjuje da je podnositelju povrijeđeno pravo da sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, zaključili su ustavni suci.
Marko Lapaine jedan je od 70-ak javnih ovršitelja koji su pokrenuli parnice radi naknade štete zbog naprasnog ukidanja njihove službe i prije nego što je počela s radom. Naime, radi smanjenja opterećenja sudova, parlamentarna većina na čelu s HDZ-om rješenje je vidjela u uvođenju tog instituta, što su financijski i na druge načine podupirale i neke zemlje EU-a. Institut bi i zaživio da na izborima 2011. nije pobijedio SDP sa svojim partnerima pa novi saziv Hrvatskog sabora već na prvoj sjednici odgađa primjenu Zakona o ovrhama i javnim ovršiteljima, a zatim novu službu i ukida. Tome je prethodila medijska “priprema” s navodima o “šerifskim ovlastima” ovršitelja, pri čemu je najdalje otišao dnevni list, tvrdeći da će ovršitelji tijekom noći ulaziti u stanove i poslovne prostore!? Nedugo nakon toga, taj medij prelazi u vlasništvo odvjetničke kuće, koja ima i danas vrlo izdašni prihod od naplate dugova.
-Za sve je najviše odgovorni premijer Zoran Milanović i ministar pravosuđa Orsat Miljenić – dvije osobe koje su imale najvažniju ulogu u obje odgode početka rada i potom ukidanju hrvatske javnoovršiteljske službe. Budući da su odgode početka rada i ukidanje hrvatske javnoovršiteljske službe obavljene s izravnom namjerom, RH će se, nakon isplate naknade štete javnim ovršiteljima, moći regresno naplatiti od hrvatskih političara, čijim je postupcima nastala šteta, javnim ovršiteljima a to su ponajprije hrvatski premijer i ministar pravosuđa, rekao je Vedran Vidmar, predsjednik Udruge hrvatskih javnih ovršitelja, nakon što je Ustavni sud odredio jednokratnu nagradu od 18 tisuća kuna za sve javne ovršitelje, a onda su s više ili manje uspjeha zasebno krenuli s tužbama radi nadoknade svojih troškova opremanja ureda i ostale štete koju su pretrpjeli postupcima vlade, koju je bio vodio današnji predsjednik RH.
