U studenome 1995. godine, povodom početka obnove kuća uništenih u Domovinskom ratu, jedan od vodećih stručnjaka za potresno inženjerstvo u Hrvatskoj, sveučilišni profesor Dražen Aničić, napisao je tekst u kojem je upozorio da tadašnji propisi ne uzimaju u obzir protupotresnu gradnju. Ukazao je na činjenicu da Vladina ključna Uredba o organiziranju i financiranju obnove ratom oštećenih obiteljskih kuća V. i VI. stupnja oštećenja, na temelju koje se gradnja odvijala, propisuje da obiteljske kuće treba dovesti u stanje prije njihova oštećenja "ne povećavajući, u pravilu, razinu ni osnovnu kvalitetu materijala koji se ugrađuje". Taj je članak Uredbe, prema Aničiću, u startu obvezao državu na neracionalnu gradnju, zato što, među ostalim, nigdje ne spominje potresnu sigurnost.
- Poznato je da samo mali broj obiteljskih kuća udovoljava suvremenim normama toplinske zaštite, a izvjestan broj ne udovoljava normama sigurnosti, posebno protupotresne gradnje. Ne povećavajući osnovnu kvalitetu materijala, država će ponovno izgraditi više desetaka tisuća zgrada koje su energetski rastrošne, a konstrukcijski nekvalitetne ili čak nesigurne. To će imati za posljedicu nepotrebnu potrošnju energije na razini države, neudobno stanovanje ove i budućih generacija i nedovoljnu konstrukcijsku sigurnost uz moguća oštećenja i rušenja u slučaju izvanrednih djelovanja - upozorio je Aničić još 1995. godine, piše portal Novosti.
Prema pisanju tog portala, nekoliko mjeseci nakon toga, novi Zakon o obnovi iz 1996. predvidio je projektiranje i izvođenje radova tako da se razaranja i oštećenja otklone bez ulaženja u pojačanu sigurnost samih konstrukcija. Danas umirovljeni Aničić kaže kako je neumjesno prozivati bilo koga zbog navodne potresne neotpornosti obnovljenih kuća kada se u vrijeme obnove potresna otpornost nije bila kriterij koji se uzimao u obzir.
- Kada je riječ o potresnim parametrima na području Siska i Petrinje za vrijeme obnove na snazi je bio Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima iz 1981. godine. Prema tome propisu, koeficijent seizmičkog intenziteta bio je 0,05 g. Norma iz 1998. godine povećala je to horizontalno ubrzanje na 0,16 g, dok je procjena ubrzanja recentnog potresa bila između 0,30 i 0,40 g - upozorio je Aničić i dodao da, budući da je potes bio šest do osam puta jači od onoga za koji su kuće u obnovi projektirane, bilo je očekivano oštećenje i rušenje jednog dijela nekretnina.
Premda će najavljena istraga DORH-a i možebitno saborsko povjerenstvo tek pokazati eventualne propuste i nezakonite radnje na cijelom području na kojem je obnovljeno i izgrađeno oko 25.000 kuća, portal Novosti navodi kako su imali priliku vidjeti dokumentaciju za izradu desetak kuća u Strašniku te da njihov sadržaj potvrđuje Aničićeve tvrdnje.
- Ni u jednu od kuća koje su dobile crvenu oznaku u Strašniku devedesetih nisu ugrađeni vertikalni serklaži, armiranobetonski elementi koji imaju značajnu ulogu preuzimanja sila naprezanja kod potresa i očuvanja stabilnosti građevine. Prema projektnoj dokumentaciji, neke od tih kuća su od temelja izgrađene, na nekima je vršena sanacija na ostacima objekta, ali nijedna prije rata nije imala vertikalne serklaže - pišu Novosti.
