Jakopović: Hrvatska proizvodnja žitarica i više je nego samodostatna, problem su skladišni kapaciteti

Varaždinske vijesti | 5.4.2022. u 10:18h | Objavljeno u Aktualno

Hrvatska je u proizvodnji žitarica i više nego samodostatna, naglasio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović analizirajući aktualnu globalnu krizu hrane.

Gostujući u emisiji N1 televizije Izvan okvira, Jakopović je naglasio kako je Hrvatska prošle godine proizvela oko milijun i 200 tisuća tona pšenice. S obzirom da nam je dovoljno između 430 i 450 tisuća tona, većina pšenice se izvozi.

- Problem su skladišni kapaciteti kojih nemamo dovoljno. Kad pšenica izlazi s polja, direktno odlazi van Hrvatske, a kasnije uvozimo gotove proizvode. Trebamo ojačati prerađivački i skladišni kapacitet da što više ostane u Republici Hrvatskoj – kazao je Jakopović istaknuvši kako je Hrvatska u proizvodnji žitarica i više nego samodostatna.

Kako je pojasnio, cijene hrane počele su rasti s pandemijom, problemima u opskrbi i transportom, a s obzirom na aktualnu krizu vezanu uz rat u Ukrajini, žitnici Europe te činjenicu da je Rusija vodeći svjetski izvoznik poljoprivrednog gnojiva, Hrvatska se mora više okrenuti vlastitoj proizvodnji.

- Cijene su počele rasti s pandemijom, problemima u opskrbi i transportom. Zato i zajednička europska politika ide prema tome da se kupuje od lokalnih proizvođača – da se smanje cijene transporta i emisije CO2 – rekao je čelni čovjek Hrvatske poljoprivredne komore.

Jakopović je najavio i sastanak s Vladom Republike Hrvatske zbog problema u kojima su se našli stočarski sektori koji iz mjeseca u mjesec imaju sve manje stoke.

- Svinjogojstvo i mljekarski sektori su izrazito problematični. Svinjogojstvo se malo popravilo, cijena je mrvicu narasla… Energenti su otišli u nebo, gnojivo je otišlo do 300 puta više… Svi inputi u poljoprivredi su visoki. Svjesni smo činjenice da Vlada ne može uvijek izvući kesu i dati višak sredstava, ali može pomoći poljoprivrednicima i krajnjim potrošačima tako da ne diže cijene na policama. Barem da u segmentu energenata input ne bude toliko velik – pojasnio je.

Kritičan je, dodaje Jakopović, i sektor mljekarstva, a Hrvatska se u proteklih mjesec dana suočila s drastičnim smanjenjem broja krava dojilja.

- Mjesečno gubimo oko četiri posto prodaje mlijeka u volumenu. U prošlih mjesec dana imamo 1.016 manje krava dojilja manje. Od ukupno više od 4.000 proizvođača mlijeka sad smo na oko 3.300 – objasnio je Jakopović.

S obzirom da je Hrvatska dio Europske unije, a Europa je izvoznik hrane, nestašice neće biti, no kako je naglasio, cijene su ipak nešto drugo. Prema podacima FAO-a koje je iznio, hrana je prošle godine poskupjela za čak 40 posto, ulje u protekle dvije godine za 200 posto, a za očekivati je da će, s obzirom na situaciju u Ukrajini, rasti cijene mesa i mesnih proizvoda.

- Ovo je izuzetno dobra prilika da što više potaknemo samoproizvodnju, ali i da trebamo kupovati što više domaćih proizvoda pa makar i one koji postotak skuplje. Ako naši proizvođači ojačaju, dugoročno će postati jeftiniji – istaknuo je Jakopović te dodao kako Hrvatska ima izrazito puno oznaka kvalitete i OPG-ova, no nedostaje nam udruživanje kod manjih do srednjih proizvođača.

Ipak, sve je manje mladih poljoprivrednika, a njihova prosječna dob je blizu 60 godina.

-Selo trebamo malo pomladiti. Poljoprivredne površine počele su se lagano čistiti. Imamo samo 10-11 posto mladih, u njih moramo puno uložiti. Ako će vidjeti ekonomsku isplativost, mladi će ići na selo – naglašava predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović te zaključuje kako mjere potpora moraju biti tržišno usmjerene i u funkciji konkurentnije proizvodnje.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci