Ilustracija Foto: Mario Šamec

Irena Stipešević Rakamarić: Varaždinci u 7 od 10 slučajeva umiru od srčanih bolesti

| 21.7.2016. u 18:42h | Objavljeno u Aktualno

Samo pola sata tjedno provedenih u prirodi – bilo da šećete parkom, planinarite ili vozite bicikl – dovoljno je za značajno smanjenje rizika od visokoga krvnog tlaka i depresije, kao i bolje društvene odnose.

Zaključili su to znanstvenici iz Australije i Velike Britanije u novom istraživanju Sveučilišta Queensland, kojim se sugerira da ljudi trebaju tjednu minimalnu “dozu prirode” kako bi bolje funkcionirali.

Kada bi svaka osoba išla na barem pola sata tjedno u prirodu, imali bismo sedam posto manje slučajeva depresije i devet posto manje osoba s visokim krvnim tlakom – smatra ekologinja Danielle Shanahan sa Sveučilišta u Queenslandu.

To bi istraživanje moglo biti od velikog značaja za stanovnike Varaždinske županije, koji u velikoj mjeri obolijevaju upravo od kardiovaskularnih bolesti (KVB).

Prevencija moguća

Naime, kako doznajemo u varaždinskom Zavodu za javno zdravstvo (ZZJZ), čak sedam od deset vodećih uzroka smrti stanovništva u Varaždinskoj županiji u 2014. godini uzrokuju kardiovaskularne smetnje, a gotovo svaki drugi umrli stanovnik u 2014. umro je od kardiovaskularnih bolesti.

Srčano-žilne bolesti pod snažnim su utjecajem bihevioralnih čimbenika odnosno životnog stila i glavni rizični čimbenici se odnose na nepravilnu prehranu i premalo kretanja, što rezultira debljinom, dijabetesom tipa 2 i povišenim masnoćama u krvi, te pušenje i stres. Danas se smatra da je moguće reducirati 50 posto prijevremenih smrti i onesposobljenja koje uzrokuju kardiovaskularne bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da se strategijom uravnotežene kombinacije populacijskog pristupa i pristupa rizičnim skupinama može postići učinkovit nadzor nad epidemijom kardiovaskularnih bolesti – rekla nam je zamjenica ravnatelja ZZJZ-a Varaždinske županije i specijalistica javnog zdravstva, liječnica Irena Stipešević Rakamarić.

Kazala nam je i kako je prema usporedbi županija iz 2011. godine Varaždinska županija bila 4. u nizu po stopi umiranja od srčano-žilnih bolesti i visoko iznad prosjeka hrvatskih županija, a prema istraživanju ZZJZ-a iz 2008. godine stanje je značajno lošije u općinama nego u gradovima.

Ključna riječ koja objašnjava tu razliku je lošija „dostupnost“ kako rekreativnih sadržaja, staza i infrastrukture koja podržava fizičku aktivnost i rekreaciju tako i zdravstvene zaštite te voća i raznovrsnog povrća po dostupnoj cijeni tijekom godine. Stope umiranja od KVB-a u europskim zemljama snažno obrnuto koreliraju s kilogramima voća i povrća koje se konzumiraju po stanovniku tijekom godine – ističe Rakamarić i dodaje da se stanovnici našega kraja neprimjereno hrane.

- Uporno ustrajanje da je tradicionalni način prehrane i kontinentalna kuhinja „zdrava“ ne doprinosi ničemu osim možda gastronomskom turizmu, ali lokalno stanovništvo zbog toga pati u zdravstvenom smislu. Hrvati konzumiraju i dvostruko više od preporučljive količine soli dnevno, što povisuje broj osoba s visokim krvnim tlakom, odnosno srčanih i moždanih udara u populaciji – poručuje Rakamarić, koja nam je kratko komentirala i kakvo je stanje s oboljelima od depresije kod nas.

- Što se tiče depresivnih stanja i mentalnog zdravlja, općenito se smatra da 20 posto žena i 10 posto muškaraca razvije barem jednu depresivnu epizodu tijekom života. Ova stanja su važan uzrok morbiditeta i hospitalizacija te važan uzrok invaliditeta. SZO prognozira da će depresija biti vodeći uzrok invaliditeta u narednih deset godina u razvijenim zemljama – kazala je i dodala kako se točan broj oboljelih zasebno od depresije u Varaždinskoj županiji statistički ne prati pa možemo samo govoriti općenito.

Metodološki korektno

U Hrvatskoj ima između 200.000 i 300.000 oboljelih i ta nas brojka opet dovodi do istraživanja s početka priče, prema kojem bi uz redovne boravke u prirodi ta brojka mogla biti manja.

Istraživanje na koje se referirate metodološki je korektno i rezultati su relevantni. Samo pola sata tjedno boravka u prirodi ili „prirodnom okruženju“ može imati pozitivan učinak na mentalno i kardiovaskularno zdravlje, a istraživanje je pokazalo i ovisnost o dozi, što znači da duži boravak u prirodi ima i bolji učinak. Implikacije toga istraživanja su na urbano planiranje, i to samo potvrđuje ono što sam ranije navela da infrastruktura, odnosno zelene površine, pješačke i biciklističke staze, parkovi i ostalo što promovira kretanje i djeluje antistresno ima važnu ulogu u prevenciji bolesti i promociji zdravlja stanovništva. Svaki napredak u tom smislu na lokalnoj razini, osobito ako je u općinama i ruralnim sredinama županije, imat će učinak na ukupno populacijsko zdravlje u Varaždinskoj županiji – zaključila je Irena Stipešević-Rakamarić. Nama se pak čini kako ima i više nego dovoljno razloga da čim prije odemo u šetnju na svježi zrak. A i vi također.