Način na koji će završi ruska agresija na Ukrajinu odredit će budućnost međunarodnog prava i globalne vladavine i može poslati signale nasilnicima diljem svijeta da mogu uzeti nečiji teritorij, dok će drugi samo promatrati.
Ustvrdio je to predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je sudjelovao na drugom Godišnjem Croatia Summitu u organizaciji The Economista, pod nazivom „Jedinstvo, stabilnost i inovacije u transformativnoj Europi“,
Govoreći o prioritetima Vlade u drugoj polovici trećeg mandata, premijer Plenković istaknuo je nastavak politika koje Vlada kontinuirano provodi proteklih devet godina, u cilju lovljenja razvojnog koraka sa zemljama koje su u Europsku uniju ušle prije Hrvatske.
U tom je kontekstu podsjetio da je Hrvatska u 2016. bila na 62 posto prosjeka razvijenosti Europske unije, a ovu godinu će završiti na 78 posto, što pokazuje rezultate te politike. Što se tiče zaposlenosti, koja je jedan od najvažnijih indikatora razvoja zemlje, premijer je naveo da je broj zaposlenih u Hrvatskoj danas viši nego ikada prije, oko milijun i 750 tisuća ljudi, a nezaposlenost je rekordno niska, na oko 4 do 5 posto, odnosno oko 75 tisuća ljudi.
-Prioriteti za iduće razdoblje su demografska revitalizacija, energetska tranzicija, digitalizacija i obrazovanje, kazao je.
Osvrnuo se i na proširenje EU.
-Gotovo 80 posto europskog proračuna zapravo puni 10 najbogatijih zemalja Unije dok se na sve druge odnosi oko 20 posto. Bogatije zemlje, osnivačice, velika, snažna gospodarstva, nisu nužno uzbuđene da manje zemlje, koje doprinose veoma malo, dolaze za stol i u biti jednako odlučuju o velikim politikama, a naročito kad je riječ o pitanjima gdje se iziskuje jednoglasnost“, poručio je premijer.
Podsjetio je kako su se pet velikih zemalja prije 20-ak godina odrekla dva povjerenika u Komisiji u korist proširenja i sada imaju jednak broj utjecajnih ljudi kao zemlje koje doprinose veoma malo.
„Stoga su proces odlučivanja i proračunske implikacije u srcu budućih odluka o proširenju“, poručio je.
