U prva tri mjeseca ove godine banke su odobrile više od pet tisuća novih stambenih kredita, gotovo trećinu više nego u istom razdoblju prošle godine, prenosi Večernji.
Podataka za drugo tromjesečje još nema, no u njemu se dogodio još jači kreditni bum jer je središnja banka odgodila primjenu strožih uvjeta kreditiranja do 1. srpnja, što su banke, ali i građevinari, vješto iskoristili da bi plasirali što više kredita i prodali što više stanova. Poticaj novom zaduživanju dala je i država odlukom da će svima koji kupe novi stan vratiti polovinu PDV-a (12,5 posto vrijednosti stana), dok će mladi kupci polovnih stanova biti oslobođeni transakcijskog poreza od 3 posto. Krediti su se odobravali i za nekretnine koje su se tek počele graditi.
U prva tri mjeseca 2025. banke su isplatile oko 650 milijuna eura novih stambenih kredita, što je 50 posto više nego u istom razdoblju godinu prije, a prosječan iznos kredita bio je oko 123 tisuće eura, što je povećanje od gotovo 17 posto. Veći interes bio je osobito izražen u ožujku i travnju, te je u ožujku ugovoreno 316 milijuna eura novih stambenih kredita, a u travnju 378 milijuna eura. Hrvatska narodna banka dodatno bilježi i "izrazit porast ponovnih sporazuma" kod stambenih kredita. U ožujku je vrijednost "ponovnih" kredita dosegnula 144 milijuna eura, dok je u travnju porasla na gotovo 226 mil. EUR. Riječ je o višestruko većim iznosima u usporedbi s 2024., kada je mjesečna vrijednost ponovnih sporazuma bila oko 38 milijuna eura. Detaljniji se podaci odnose za prvo tromjesečje, a po njima broj ponovnih sporazuma koji se sastoje od sklapanja aneksa postojećih ugovora i refinanciranja bio je prva tri mjeseca ove godine gotovo trostruko viši u odnosu na isto razdoblje 2024. kada je ugovoreno 1179 ponovnih sporazuma.
Pritom se oko polovine (1435 partija) ponovnih sporazuma odnosi na sklapanje aneksa koje je dovelo do smanjenja kamatnih stopa. Kod tih je kredita kamatna stopa u prosjeku pala s oko 3,8% na oko 2,9%. Uz smanjenje kamata, zabilježeni su i slučajevi produljenja dospijeća, kao i druge promjene uvjeta. Ipak, dio porasta u ponovnim sporazumima pripisuje se i refinanciranjima, odnosno zatvaranju jednog ili više postojećih kredita novim kreditima. HNB procjenjuje da je kod 70 posto refinanciranja kredita također došlo do pada kamatne stope kao i kod aneksa postojećih ugovora. Oko 70 posto dužnika ugovorilo je niže kamate i refinanciranje kredita u svojoj banci, a 30 posto preselilo je dug u drugu banku.
