Uništavanje nasada od strane divljih svinja poznati je problem. Njihova najezda u ovo doba uvijek poraste, posebice kada se radi o kukuruzu, koji im je najdraže jelo - što je slađi, to je bolji. Ako se kukuruz još nalazi blizu područja gdje ima dosta neobrađenih i zapuštenih zemljišta, aktivnosti divljih svinja su i su jače, a time i štete koje nije lako nadoknaditi.
Sve to je, nažalost, dobro poznato Miljenku Kovačiću iz Pihovca.
- Meni je toga dosta! Ovo što nam se nedavno dogodilo, događa se već zadnjih pet, šest godina - veli Kovačić, žaleći se na stanje svojeg kukuruza nakon što divlje svinje prohuje kroz njega.
Za sprječavanje ili bar smanjenje šteta koja nastaju od divljači zaduženi su lovci, odnosno lovačka društva. Lovačka društva se protiv divljih životinja bore repelentima, koji su ujedno i najčešća obrana protiv divljih svinja. Repelenti za divlje svinje su tekuća sredstva karakteristični po svojem intenzivnom neugodnom mirisom, koji zatim odvraća divlje svinje od područja koja se nastoje obraniti.
- Oni bi trebali to regulirati, trebali bi davati repelente, ali ove godine repelenata nije bilo - tvrdi Kovačić. Napominje da njemu repelenti ni ne pomažu jer ih divlje svinje samo zaobiđu te nastavljaju raditi štetu.
- Ne mogu više tako raditi. Čime ću hraniti svoje životinje ako mi svake godine divlje svinje unište kukuruz? Obrađujemo 2,5 hektara zemlje i svake mi godine unište većinu, upozorava.
U lovačkom društva su mu rekli da podnese zahtjev, a to ne planira napraviti jer nije vlasnik ni jednog zemljišta koje obrađuje.
- Znam da od lovačkog društva ništa neću dobiti. Niti jedno zemljište koje obrađujem nije katastarski čisto. Zemlju sam dobio na poklon kako ne bi propala, ali nisam vlasnik - objašnjava Kovačić, navodeći kako zbog toga što nije vlasnik i nema nikakav ugovor s vlasnicom zemlje, ne može podnijeti zahtjev Lovačkom društvu Trčka Jalžabet koje je “zaduženo” za područje Pihovca.
Detaljnije pročitajte u tiskanom izdanju Varaždinskih vijesti
