Direktor tvrtke GEOMIN koja stoji iza kamenoloma: "Priča je od početka transparentna” Foto: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Direktor tvrtke GEOMIN koja stoji iza kamenoloma: "Priča je od početka transparentna”

| 1.8.2022. u 19:00h | Objavljeno u Aktualno

- Cijeli postupak oko otvaranja kamenoloma je od prvog dana transparentan - tvrdi Stjepan Jug, direktor tvrtke GEOMIN, koja je dobila koncesiju za istražne radove na području Siljevca, a s kojim smo razgovarali o ovom projektu.

Kako je objasnio, Vlada RH 2014. godine donijela je odluku kojom se jedinicama lokalne samouprave nalaže da na svojim teritorijima predvide potencijalne lokacije na kojima bi se mogli obaviti istražni radovi i koje bi mogle biti izvor mineralnih sirovina. Odluku Vlade potvrđuje Sabor, a na temelju te odluke i Krapinsko-zagorska županija, koja naručuje studiju potencijalnih lokaciju za istraživanje mineralne sirovine, a u kojoj je predložen i Siljevec kao područje za istraživanje.

- Na tom području postojao je i postoji devastirani dio na kojemu su nekada Hrvatske šume i lokalna uprava uzimali materijal za gradnju i održavanje prometnica. Cijela naša priča počela je pismom namjere koje smo 2018. uputili KZŽ-u u namjeri istraživanja na predmetnom istražnom prostoru. Nakon što smo dobili zeleno svjetlo, krenuli smo u ishođenje dokumentacije u službama resornih ministarstava (Ministarstva graditeljstva, poslovnog planiranja i državne imovine, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja). U međuvremenu smo dobili sve potrebne suglasnosti i rješenje o izvođenju istražnih radova na rok trajanja od godinu dana kojom su odobreni istražni radovi na istražnom prostoru tehničko-građevnog kamena Siljevec uz rok provedbe od 12 mjeseci od prijave početka istražnih radnji svim nadležnim službama i Državnom inspektoratu - govori Jug.

- Studijom utjecaja na okoliš i javnim raspravama odredit će se načini i smjerovi izvoza materijala. U idejnom projektu glavni izlaz je prometnica koja prolazi južnom padinom ispod planinarskog doma na Pokojcu i uključuje se na županijsku cestu kod Belskog dola. Svi ostali potencijalni izvozi u postupku studije predmet su javne rasprave koja se provodi s lokalnim stanovništvom - ističe Jug.

- Istražni radovi na području Siljevec trajali su od studenog 2021. do travnja 2022. Napravili smo elaborat rezervi kojim smo potvrdili vrlu dobru kvalitetu i količine dostatne za ekonomski isplativu eksploataciju, nakon što smo od Ministarstva gospodarstva dobili potvrdu kojom je istražni prostor od cca 44 hektara smanjen na 27, kao potencijalni prostor za eksploataciju. Naime, na preostalom dijelu nisu potvrđene količine mineralne sirovine koje bi zadovoljavale potrebe tržišta, a na jednom dijelu naslage jalovog materijala su u količinama koje ekonomski nije moguće odstraniti da bi se došlo do mineralne sirovine. Nakon gore navedene radnje pristupili smo izradi idejnog projekta eksploatacije koji je potvrđen od Ministarstva gospodarstva i prišlo se izradi Studije utjecaja na okoliš za zahvat u prostoru. Ista se po rješenju od 20. srpnja mora provesti pod posebnim uvjetima s obzirom na to da se predmetno područje nalazi u području NATURA 2000. Ako studija ne potvrdi i omogući zahvat u prostoru, tu staju sve daljnje radnje vezane uz eksploataciju mineralne sirovine.

No, ako studija potvrdi mogućnost zahvata u prostoru, prilazi se, između ostalog, ishođenju lokacijske dozvole. Nakon toga se počinje s rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa na predviđenom istražnom prostoru, izrađuje se glavni rudarski projekt eksploatacije, traži se od Ministarstva gospodarstva dozvola za eksploatacijsko polje i to su sve radnje koje prethode konačnom raspisivanju natječaja za dodjelu koncesije za eksploataciju mineralne sirovine - nabraja direktor GEOMINA te najavljuje kako će kamenolom, ako se realizira, zapošljavati stotinjak ljudi. Kamenolom bi, kaže, u pogonu mogao biti za tri godine.

NEĆE BITI NOVE OČURE Direktor tvrtke GEOMIN tvrdi da nije moguće da Željeznica postane nova Očura. "Predmetna lokacija izolirana je u šumskom prostoru i projekt bi trebao osigurati da se zaštiti vizura. Što se tiče prašine, radi se kalcitnom brašnu, a svi koji se bave poljoprivredom znaju da, kako bi smanjili kiselost tla, istom tom prašinom obavljaju kalcifikaciju tla. Sam postupak proizvodnje uz današnja tehnološka rješenja imat će minimalnu emisiju prašine koja nema štetnog utjecaja na okoliš ali ima vizualno na okolišu loše izgleda. Današnja tehnološka rješenja isključuju veliki dio nastanka buke i emisiju čestica prašine", rekao je.