Danas je blagdan Svih svetih, svetkovina u Katoličkoj crkvi kojom se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.
A iako je sjećanju na nama bliske preminule osobe posvećen Dušni dan, 2. studenoga, upravo se blagdan Svih svetih tradicionalno povezuje s obilaskom grobova, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća.
S obzirom na gužve koje se stvaraju u blizini svih groblja, na pojedinim lokacijama u županiji uspostavljena je privemena regulacija prometa, uz povremeno zatvaranje prometnica na prilazima grobljima.
>> Privremena regulacija prometa kod groblja na području županije
Također, vatrogasci pozivaju na oprez zbog mogućeg nastanka požara jer se velika količina upaljenih svijeća, rastopljenog voska i suhog cvijeća na grobljima može lako zapaliti.
>> Apel vatrogasaca povodom blagdana Svih svetih i Dušnog dana
Inače, uz blagdan Svih svetih vezali su se brojni narodni običaji.
>> Običaji uz blagdan Svih svetih: Od pletenja vijenaca do iskazivanja simpatija
Prije samog blagdana grobove pokojnika bilo je potrebno urediti, tj. prekopati i s njih odstraniti izraslu travu te učvrstiti stare ili izraditi nove križeve nad grobovima kako bi se na njih postavilo vijence od cvijeća i zelenila. Grobove se moglo zasipati pijeskom ili pijeskom učiniti znamen križa preko čitave površne groba.
Glavni ukras grobova bili su vijenci. Posao pletenja vijenca bio je isključivo posao žena. One su u svojim vrtovima uzgojile tzv. sesvečke rože ili gumbeke, uglavnom u bijeloj boji. Nekoliko dana pred sam blagdan žene su odlazile u šumu brati zelenilo za vijence. Ubirale su risje i bušpanj. Za zelenilo se znalo koristi i svježe jelove grančice.
Vijenac se izrađivao na drvenom okruglom obruču kojeg su muškarci dobili svijanjem ljeskove grane ili stabljike kupine. Zelenilo i cvijeće vezivalo se za ljeskovu granu špagom ili domaćom konopljinom pređom. Vijence se plelo navečer uoči samog blagdana Svih Svetih. Ispletene vijence se zatim vješalo na vanjske stijene kuća ili na daščane ograde trjemova. Djeca bi ponekad znala obilaziti selom te gledati tko ima najljepše vijence u selu.
Ujutro na sam blagdan Svih svetih gazda obitelji bi odnosio vijence na groblje. Vijence bi odnosio na groblje uz pomoć dužeg štapa. Prvo bi vijence nanizao na štap, a potom bi jedan kraj štapa prebacio preko ramena. Ponekad se u drveni obruč znalo ugrađivati i križec, križić, od ljeskovih grana. Ovaj je umetak omogućavao ženama da cvijećem i zelenilom ispune i središnji dio vijenca.
Tradicijski je jelovnik nalagao da se na blagdan Svih svetih na stolu nađe pečena raca z mlincima. Uz pečenje se služila i salata od crvenog zelja. Pečenju je morala prethoditi juha s rezancima. Objed bi završavao zdiganjkom ili gibanicom, kolačem od dizanog tijesta s nadjevom od oraha, maka, rogača ili svježeg kravljeg sira.
Na sam blagdan odlazilo se na sv. misu, a potom na groblje upaliti pokojnicima svijeće.
