Baš u tjednu dok je boravio u studijskom posjetu dalekoj Kini zajedno s drugim kolegama županima i gradonačelnicima, Radimir Čačić, župan Varaždinske županije, proglašen je počasnim građaninom Grada Varaždinske Toplice. Dodjela ovog priznanja i boravak u Kini nisu bili jedini povodi za razgovor. Čačić je uputio oštre kritike Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU zbog netransparentnog načina dodjele nacionalnih bespovratnih sredstava za provođenje EU projekata. Zašto smatra da je dodjela novca na „rubu kriminala“ i koje dokaze za to ima, s kojim se dojmovima i iskustvima vratio iz Kine te zbog čega Reformisti nisu podržali državni proračun, bile su teme koje smo „protresli“ u razgovoru.
Prozvali ste Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU zbog kriterija na temelju kojih su odabrali EU projekte koji će biti sufinancirani na regionalnoj i lokalnoj razini. Čak ste spominjali „moguće kriminalne radnje“. Zašto?
Ministarstvo je i ovaj put, tek u drugoj polovici godine putem Javnog poziva za sufinanciranje provede EU projekta na nacionalnoj i lokalnoj razini odlučilo dodijeliti bespovratna sredstva. Za dodjelu novca ponovno je jedini i isključivi kriterij bio „najbrži prst“. Međutim, za razliku javnih poziva u mandatu ministrice Gabrijele Žalac koja je cijeli taj proces imala pod kontrolom, sada u mandatu novog ministra Marka Pavića više to nije slučaj i nije jasno po kojim su kriterijima projekti odabrani. Sve to otvara pitanje mogućih koruptivnih radnji. Za to imamo i dokaze. Ovaj put su se projekti morali predavati putem pošte i sve je ovisilo o tome što je kao vrijeme predaje napisao pojedini poštanski ured. Konkretno, jedan projekt kojeg smo predali u 10 sati i 5 sekundi završio je na 497. mjestu, a prihvaćen je onaj koji je bio predan kasnije, oko 11 sati. Već smo zatražili poništenje cijelog tog natječaja. Sada se prvi put dogodilo da neki EU projekti Varaždinske županije nisu dobili sufinanciranje s nacionalne razine.
Glavni kriterij je „najbrži prst“?!
Umjesto da se projekti odabiru po kvaliteti i značaju za građane Hrvatske, Vlada odabir svodi na formu sekunde u kojoj su projekti predani kako bi izbjegla odgovornost za odluku i tada, unatoč tome što je svaka manipulacija vidljiva i provjerljiva, očito manipulira. Odgovorna i ozbiljna Vlada bi svaki projekt prihvaćen i financiran od Europske unije podržala najmanje do razine od 25 posto, koliko se realizacijom projekta uplaćuje u državni proračun kroz PDV, jer bi time bez ijedne kune vlastitog novca omogućavala realizaciju stotina projekata korisnih za građane Hrvatske. Time bi se već u startu u roku od 60 dana punio budžet Vlade uplatom PDV-a, a nakon toga, primjerice, kroz novootvorena radna mjesta uplatama poreza i doprinosima i u sljedećim desetljećima. Naravno, posebno će naglašena biti odgovornost Vlade ako dio europskog novca ostane neiskorišten zato jer je Vlada jedinice lokalne i regionalne samouprave spriječila u realizaciji projekata, i to unatoč činjenici da je podrška projektima moguća bez troška za centralni budžet.
S kakvim ste se dojmovima vratili iz Kine, posebno kad je u pitanju gospodarstvo?
Pokrajina Zhejiang ima gospodarstvo jače od turskog i najveći je kineski izvoznik u segmentu e-trgovine. Transport obavljaju željeznicom i brodovima, a ove godine su se odlučili na izgradnju nove cargo zračne luke. Netko je za vrijeme Oreškovićeve Vlade uspio shvatiti potencijal takve odluke i razgovarali su o formiranju haba kod Zagreba gdje bi iz Kine dolazili dijelovi, a u Hrvatskoj bi se izrađivali gotovi proizvodi. Da bi to bila europska proizvodnja, da se tretira kao europski proizvod, mora imati barem 50 posto europske komponente. Za Kinu je to važno. Realizacija takvog projekta u Hrvatskoj bitno bi ojačala našu industrijsku proizvodnju. Očito je da nas Kina prepoznaje, ali mi ne uspijevamo realizirati vlastite prednosti. Za Varaždinsku županiju i cijeli zagrebački prsten bi industrije vezane na avionski cargo s dijelom kineskih komponenti bile fantastičan razvojni poticaj.
I u turizmu su potencijali veliki, koliko smo ih iskoristili?
Činjenica da je prije pet godina Hrvatsku posjetilo 102.000 tisuće kineskih turista, a da će 2019. godine taj broj prijeći 500 tisuća od ukupno 120 milijuna Kineza koji putuju izvan zemlje, dovoljno govori samo po sebi. Naime, i bez ikakvog našeg organiziranog utjecaja i poticaja, izuzev dodatnog snažnog prepoznavanja Hrvatske u svijetu nakon Svjetskog prvenstva u nogometu, broj kineskih turista raste zbog snažnog porasta njihovih primanja. Za kontinent Hrvatske i Hrvatsku u cjelini oni su od izuzetnog značaja zbog činjenice da je razlog njihovih posjeta kultura, povijest, šoping i često posjeti kockarnicama u zemljama u kojima su dozvoljene. Kineski turist ne produbljuje bolesnu, poremećenu strukturu turističkih posjeta Hrvatskoj koja je gotovo isključivo orijentirana na Jadran.
Je li varaždinski župan dogovorio što za Varaždinsku županiju u Kini i zašto Reformisti nisu prihvatili državni proračun pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
