Na već tradicionalnom susretu s novinarima koji je upriličen u Hrvatskoj obrtničkoj komori predstavljeni su trendovi ali i izazovi s kojima su suočeni hrvatski obrtnici.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil tom je prigodom istaknuo kako je trend rasta broja obrta u Republici Hrvatskoj nastavljen i tijekom prošle godine, kada je njihov broj narastao za 10,5 posto, odnosno, na više od 135 tisuća.
- Rast broja obrtnika najbolje govori o velikoj potražnji za obrtništvom i to u svim djelatnostima. Porast broja obrta lani je zabilježen u svim županijama – naglasio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.
Na ovom tradicionalnom susretu s novinarima o izazovima s kojima se susreću obrtnici u poljoprivrednoj djelatnosti govorio je Vladimir Bais, predsjednik Ceha poljodjelstva i slatkovodnog ribarstva i predsjednik Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin.
- Broj obrta u djelatnosti poljoprivrede posljednjeg dana prošle godine iznosio je 1.840 obrta. U odnosu na prosinac protekle godine zabilježen je pad od 0,4 posto ili za samo sedam obrta, no, ako taj rezultat usporedimo s onim na kraju 2020. godine imamo porast broja obrta od 4,1 posto. Najveći rast broja obrta u djelatnosti poljoprivrede lani smo imali u Primorsko – goranskoj županiji, koji je iznosio čak 21, 9 posto, a najveći pad, od 15,4 posto, zabilježen u Ličko – senjskoj županiji – istaknuo je predsjednik Ceha poljodjelstva i slatkovodnog ribarstva.
Podaci iz Varaždinske županije
U Varaždinskoj županiji lani su poslovala 92 obrta u djelatnosti poljoprivrede, jedan manje nego u 2024. godine.
- Podaci iz Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva pokazuju da su poljoprivredni obrti stabilni u broju. Iako broj obrtništva u Hrvatskoj raste, broj poljoprivrednih obrta već nekoliko godina stagnira. Ta činjenica ukazuje kako se poljoprivredni obrti suočeni s nizom izazova, od aktualne nesigurnosti proizvodnje vezane uz sporazum s blokom Mercosur, uvoza iz trećih zemalja koje nemaju standarde, pravila i ekološke norme kao zemlje – članice Europske unije, do posljedica klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju. Većina naših, ali i poljoprivrednika iz Europske unije, smatra kako je Europski zeleni plan – promašaj. Naši obrtnici koji posluju u sektoru poljoprivrede suočavaju se s dugotrajnim procesom natječaja, koji najčešće završavaju s vrlo malim brojem obrta koji su dobili tražena sredstva. Nedostaje nam model – kapitalnih ulaganja, a administracija nam oduzima vremena koliko i sama proizvodnja. Model ograničavanja cijena je fiksirao prodajne cijene za trgovce, ali ne i za proizvođače, pa i dalje ne znamo tko nosi najveći teret. Suočeni smo sa sve učestalijim poremećajima u poljoprivrednoj proizvodnji izazvanih bolestima i nevremenima, koji uzrokuju gubitak i cjelogodišnje proizvodnje. Takve situacije značajno utječu i na gašenje poljoprivredne proizvodnje, stoga ne treba čuditi da je upravo u poljoprivredi evidentiran najveći pad zaposlenosti u Republici Hrvatskoj – upozorio je Vladimir Bais govoreći o problemima s kojima su suočeni vlasnici poljoprivrednih obrta u našoj zemlji.
