Saborski zastupnik Nezavisne platforme Sjevera Ivica Baksa ocijenio je povećanje socijalnih naknada za 2026. godinu nedostatnim i upozorio da za mnoge korisnike ove odluke ostaju tek simbolična korekcija.
Baksa je naglasio da, iako se ističe podatak da su socijalne naknade od 2022. godine porasle za oko 74 posto, prešućuje se da je u istom razdoblju i državni proračun rastao približno istim tempom, dok se broj korisnika zajamčene minimalne naknade gotovo prepolovio.
„Ako proračun raste, a broj korisnika pada, logično je postaviti pitanje zašto povećanja i dalje ostaju na razini minimalnih korekcija. Time se propušta prilika da se oni koji su ostali u sustavu snažnije zaštite“, rekao je Baksa.
Posebno je upozorio na širi ekonomski kontekst, istaknuvši da je Hrvatska od 2016. godine zabilježila kumulativnu inflaciju blizu 40 posto, zbog čega se stvarna vrijednost socijalnih naknada mora promatrati kroz realnu kupovnu moć, a ne samo kroz nominalne iznose.
„Dvije odrasle radno sposobne osobe i dvoje djece na temelju zajamčene minimalne naknade u 2025. godini primali 528 eura, dok će ove godine primati 561 euro. To pokazuje razmjere o kojima govorimo, 561 euro za četveročlanu obitelj jasno ilustrira koliko su ta povećanja ograničenog dosega“, poručio je.
Osim visine naknada, Baksa je problematizirao i pristup pravima, upozorivši na dugotrajna čekanja na rješenja za inkluzivni dodatak te nepoštivanje rokova koje je država sama propisala. Podsjetio je na slučajeve obitelji koje mjesecima čekaju status roditelja-njegovatelja unatoč potrebi za cjelodnevnom skrbi.
Istodobno, Baksa je pohvalio najave da će se stati na kraj nenamjenskom trošenju socijalnih naknada, što je, kako je rekao, osobito važno u sredinama poput Međimurja. „Time se mogu osloboditi dodatna sredstva kako bi oni kojima je pomoć doista potrebna dobili nešto supstancijalno, a ne samo simbolično“, kazao je.
„Socijalna politika ne smije se svesti na administrativno zbrajanje postotaka. Ona mora uzeti u obzir inflaciju, pad broja korisnika, stvarnu vrijednost novca i dostupnost prava. Tek tada možemo govoriti o sustavu koji ne samo da postoji, nego i funkcionira“, zaključio je Baksa.
