"Ako se negdje dogodio potres određene jačine, za očekivati je da će se ponoviti"

Napisao/la: Ivica Kruhoberec -
"Ako se negdje dogodio potres određene jačine, za očekivati je da će se ponoviti" Foto: Ilustracija

Od jakog zemljotresa magnitude 5 prema Richteru, koji je bio još 28. prosinca, a osobito i razornog magnitude 6,2, koji je dan kasnije odnio sedam života i nanio velike štete na građevinama, prvenstveno na Banovini, ne prolazi ni jedan dan bez novog potresa s epicentrima na sisačko-petrinjskom području.

Od petstotinjak potresa koji su uslijedili, one snažnije osjeća i dobar dio Hrvatske, osobito sjeverozapad. Tako su 30. prosinca bila tri magnitude 4.7, 4.8 i 3.9, dan kasnije od 3,7 i 3,9, prvog dana nove godine pet većih od 3, dan kasnije jedan od 3,5, a onda opet od 3.

Početkom prošlog tjedna uslijedila su dva veća od 3 i jedan od 4,2, a zatim opet dva veća od 3, dok je 6. siječnja jedan bio od 5, a dan kasnije tri veća od 3, od kojih dva prilično jaka - 3,8 i 3,9. U subotu 4,5...
Govore li ovi potresi da se tlo smiruje ili su još moguća neugodna iznenađenja, odnosno koliko dugo može trajati tzv. smirivanje tla, pitali smo dr. Davora Stanka, seizmologa s Geotehničkog fakulteta.

- Uzročnici nastanka potresa su tektonski pokreti u regionalnom prostoru. Uslijed naguravanja i/ili podvlačenja pojedinih tektonskih jedinica litosfera puca, a pukotine (rasjedi) postaju seizmički izvori potresa. Kod Pokupskog potresa 1909. godine magnitude 5,8, temeljem kojeg je geofizičar Andrija Mohorovičić prvi u svijetu utvrdio plohu diskontinuiteta brzina koja odjeljuje koru od plašta Zemlje, oslobodila se velika elastička energija u stijenama oko rasjeda te se ponovno počela skupljati napetost u njima sve dok 28. i 29. prosinca nije došlo do pucanja i sloma, što je i uzrokovalo razornu trešnju na području Petrinje i okolice. Naknadni potresi, čija se učestalost u vremenu opisuje modificiranim Omorijevim zakonom, normalan su slijed događaja uslijed ovako jakih potresa. Neke grube procjene govore da bi se za godinu dana, a možda i više, razina seizmičnosti na Pokupsko-Petrinjskom području mogla približiti onoj koja je bila prije glavnog potresa magnitude 6.2 - kaže Davor Stanko te napominje da nije poznato koliko je nakon potresa preostalo nakupljene energije na rasjednom sustavu pa tako ni koliko će trebati da se to sve stabilizira, ali je za očekivati da će se situacija smirivati.

Više o potresima na našem području i koje bi građevine mogle stradati "pogodi" li nas jači potres i kako se lakše nositi s tim situacijama pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.