Križanić i Stričak: Nadležnost upravljanja poslovima gospodarskog ribolova preuzele bi županije

Varaždinske vijesti | 6.6.2019. u 13:34h | Objavljeno u Aktualno

- Na novi se Zakon o slatkovodnom ribarstvu dugo čekalo zbog puno oprečnih stavova u javnosti, ali i različitih interesa gospodarskih i sportskih ribolovaca - naglasio je saborski zastupnik iz Varaždinske županije i potpredsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Josip Križanić koji je na sjednici Hrvatskog sabora zajedno sa saborskim zastupnikom i predsjednikom varaždinske Županijske organizacije HDZ-a Anđelkom Stričakom raspravljao o konačnom prijedlogu, a prema kojem bi nadležnost upravljanja poslovima gospodarskog ribolova preuzele županije.

- Smatram da je kroz javni raspravu te različite radionice i sastanak s ribolovcima, ali i zainteresiranom javnosti, iznjedren dobar Zakon u kojem je zakonodavac pokušao približiti stavove zainteresiranih strana između dva čitanja. Uvažene su mnoge primjedbe odbora za poljoprivredu, ali i raznih udruga, pa je tako predložen zakon o obavljanju sportskog i komercijalnog gospodarskog ribolova na kopnenim vodama te inspekcijski nadzor - rekao je Križanić dodavši da je pronađena mogućnost za promicanje tradicionalnih vrijednosti, kao i rješenja koje omogućuju korištenje tradicionalnih alata, a ne narušavaju regulativu koja uređuje zaštićena područja.

Naglasio je i da tradicionalni ribolov ne može biti propisan zakonom kao treća kategorija, uz gospodarski i sportski, nego isključivo kao oblik način i tehnike u okviru gospodarskog ribolova tradicijskim alatima, opremom i plovilima na ribolovnim zonama koje će propisati ministar, ali nikako u zaštićenim područjima prirode. Križanić je naglasio kako je novim zakonom bolje objašnjena definicija poplavljenog i inundacijskog područja te regulacija dopuštenosti, ograničenja ili zabrane ribolova. Ujedno, Zakon predviđa i jednostavniju prodaju dozvole preko elektroničke aplikacije, koja će se formirati vrlo brzo nakon njegova stupanja na snagu.

- Cilj Zakona je i administrativno rasterećenje ribolovaca, osim za ovlaštenike ribolovnih prava, upravljanje resursima i monitoring. Osim ribarskih inspektora predviđa se i obuka inspektora suradnja drugih tijela državne uprave u sustavu nadzora kontrole slatkovodnog ribarstva - kazao je Križanić.

Dodao je kako se novim Zakonom također osigurava sljedivost te bolja informiranost potrošača i prepoznatljivost hrvatske slatkovodne ribe, a ujedno je pojednostavljen postupak proširivanja ribolovnog prava unutar ribolovne zone za koju je ovlaštenik prethodno već dobio ribolovno pravo koje obuhvaća sve ribolovne vode unutar administrativnih granica gradova, općina i županija. S ciljem poboljšanja zakona, odnosno pojednostavljena procedure, a time i ukidanja nepotrebnih troškova ribolovcima, zastupnik Križanić podnio je amandman na jedan od članaka Zakona.

- Ovlaštenik ribolovnog prava može sklopiti ugovor o reciprocitetu s drugim ovlaštenikom ribolovnog prava ako za to postoji interes, a u cilju pojednostavljenja procedure i sam predlažem amandman na članak 29 koji se odnosi na plan upravljanja - naglasio je saborski zastupnik.

Predložio je da ukoliko po isteku ugovora o dodjeli ribolovnog prava, isti ovlaštenik ribolovnog prava na javnom natječaju ponovno dobije ribolovno pravo, nije obvezan izraditi novi plan upravljanja te da revizija i dodatak plana upravljanja vrijedi do datuma do kad je izdana zadnja suglasnost ministarstva.

- U situaciji kad ovlaštenik ribolovnog prava, nakon isteka ugovora o dodjeli ribolovnog prava koji je konzumirao, na ponovnom javnom natječaju dobije ribolovno pravo za istu ribolovnu zonu za koju je prethodno izradio plan upravljanja, nema potrebe obvezivati ga da ponovno naručuje izradu cijelog plana sa svim elementima koji ga može financijski nepotrebno opteretiti. Također, budući da je za vrijeme trajanja prethodnog ugovora, svakih šest godina podnosio reviziju gospodarske osnove/plana upravljanja na potvrđivanje ministarstvu, ispravno je da, ukoliko mu vrijedi ishodišni plan upravljanja, da mu zadnja revizija vrijedi i nakon potpisivanja novog ugovora do datuma do kad je izdana zadnja suglasnost - objasnio je Križanić.

Zaključio je kako je predloženi Zakon dobar, jer omogućava odgovorno i održivo iskorištavanje ribljeg fonda unutar kopnenih ribolovnih voda te da će pridonijeti razvoju ruralnih sredina kroz ribolovni turizam i ponudu zdravstveno ispravne ribe na tržištu, uz osiguranje njezine sljedivosti.

- Zbog svih spomenutog razloga, Klub HDZ-a novi će Zakon o slatkovodnom ribarstvu podržati - naglasio je Križanić.

Saborski zastupnik Stričak je, između ostalog, govorio o potrošnji ribe na području Varaždinske županije.

- Ukupno se godišnje na području Varaždinske županije konzumira svega dva kilograma ribe po osobi, odnosno 350 do 400 tona ukupno. Proizvede se samo 25 do 30 tona ribe, odnosno svega 5 do 7 posto ukupnih potreba. Ako uzmemo u obzir da je područje Varaždinske županije bogato vodama, njome protiču četiri rijeke: Drava, Bednja, Plitvica i Lonja te niz potoka, vidljivo je kolike su mogućnosti daljnjeg razvoja i rasta slatkovodnog ribarstva - nadodao je Stričak i naglasio da bi se ovako loša situacija mogla riješiti sufinanciranjem postojećih ribogojilišta te davanjem poticaja lokalnim OPG-ovima i pojedincima koji svoje poslovanje u budućnosti žele usmjeriti u ovom pravcu gospodarstva.