Pred zastupnicima u Hrvatskom saboru u prvom se čitanju našao dugoočekivani Zakon o lovstvu.
HDZ-ov saborski zastupnik iz Varaždinske županije dr. sc. Josip Križanić istaknuo je da bi novi zakon trebao razriješiti dosta široku problematiku uočenu u proteklih nekoliko godina, unaprijediti odnose u uzgoju i zaštiti divljači, s ciljem očuvanja divljači i zaštite prirode te unapređenje lovstva kao gospodarske djelatnosti. Posebno je naglasio da treba izbjeći praksu olakog raskidanja ugovora o zakupu državnih, a dijelom i zajedničkih, lovišta.
- Praksa je takva da se u dvije-tri godine lovište devastira i bez ikakvih posljedica vrati 'vlasniku' državi. Lovozakupnina za zajednička lovišta, poglavito u kojoj obitava pretežno sitna divljač, morala bi biti minimalna ili nikakva, jer brigu o uzgoju i čuvanju divljači, a time i drugim životinjskim vrstama u prirodi, imaju prvenstveno lovci i za tu aktivnost bi trebali biti nagrađeni smanjenjem ili ukidanjem lovozakupnine i drugim pogodnostima - rekao je Križanić dodavši da su štete koje plaćaju lovoovlaštenici, odnosno lovačka društva, svakim danom sve veće i prelaze milijunske iznose pa su mnogi od njih pred stečajem zbog troškova naleta vozila na divljač ili naleta divljači na vozilo na cestama.
- Štete su enormne i višestruko premašuju visinu lovozakupnina pa si mnogi lovoovlaštenici ne mogu priuštiti osiguranje. Nakon analize odštetnih zahtjeva na nivou Republike Hrvatske predložilo se solidarno povećanje obaveznog osiguranje za motorna vozila, npr. dodatno osiguranje u okvirima 30 kuna po vozilu, čime bi se obuhvatile i štete od naleta divljači ili drugih životinja na cesti. To se sada ovim Zakonom pokušava riješiti dijelom sredstava za pravo lova gdje se 50 posto, cca. 25 milijuna, raspoređuje u državni proračun za tu namjenu što je dobro. Nadam se da će ta sredstva biti dovoljna za štete na cestama - kazao je Križanić koji se ne slaže i s predloženom odredbom da oštećenik mora poduzeti sve mjere i radnje da zaštiti svoj posjed od štete jer je to neprovedivo.
- To je besmisleno i to treba mijenjati. Niti će oštećenik biti u stanju u Zagorju ograditi milijune čestica, niti ima način i alate za istjerivanje divljači, niti je to njegov posao-pojasnio je Križanić te dodao da po toj logici bi vlasnik njive morao paziti na tuđu stoku da ne uđe na njegovu zemlju a ne vlasnik stoke da njegova stoka ne uđe na tuđu njivu.
- Nadalje, postavljam pitanje gdje i u čijem tako ograđenom posjedu bi onda obitavala divljač – zapitao je za saborskom govornicom Križanić.
Također predlaže i izmjenu odredbe o slobodnom kretanju kućnih ljubimaca, pasa i mačaka, s 200 na 100 metara.
Križanić nadalje smatra da je za zabranu lova na svu divljač pojas od 300 metara od naselja neprikladan i potencijalno opasan.
- Nekontrolirano razmnožavanje lisice, kune, tvora, ali i ekspanzija divljih svinja u navedenom pojasu prijeti njihovim ulaskom u naselja i prenošenjem zaraznih bolesti na domače životinje putem kojih se bolest širi na stanovništvo. Naseljena mjesta u ruralnim područjima unutar svojih katastarskih granica nerijetko imaju zaraslo poljoprivredno zemljište, vrtove i voćnjake koji uz navedeni pojas od 300 metara čine dodatni prirodni okoliš u kojem se divljač nesmetano razmnožava i kreće. Prometnice u blizini takvih područja postaju visoko rizične čime se u opasnost dovode životi sudionika prometa - rekao je Križanić i dodao da se u zakon ugradi 'zaštitni pojas od 100 metara'.
Križanić je podsjetio i da je posebnu kontrolu i nadzor nad kretanjem, migracijom i brojnim stanjem divljih svinja potrebno provoditi jer su one vektori prenosioci afričke svinjske kuge te uzročnici šteta na poljoprivrednim usjevima.
- Stoga pozdravljam činjenicu da je za njih gotovo ukinut lovostaj osim za vrijeme bređosti i vođenja mladih - kazao je Križanić koji je također upozorio na ogromnim problem vrana u gradovima i naseljima, koje su izuzetno neugodne i glasne te čine štetu i u poljoprivredi, ali i grabežljivo nasrću na sitne životinje i ptice.
Križanić je na kraju zaključio da je Zakon o lovstvu dobar, ali da će uz ove korekcije do drugog čitanja biti još bolji.
