I u našem kraju mogući potresi dovoljno jaki da mogu imati katastrofalne posljedice

Napisao/la: -

Hrvatska se, kao i zemlje u susjedstvu, nalazi na seizmički aktivnom području, što je potvrdio i slabi potres magnitude 2,3 prema Richteru, koji je pogodio prošlog tjedna područje grada Novog Marofa. Štete nije bilo, ali je potaknuo pitanje može li varaždinsko područje pogoditi jači i razorniji potres. O tome smo razgovarali sa seizmologom Ivicom Sovićem s Instituta Ruđer Bošković, koji veli da su potresi na varaždinskom području uobičajeni, ali nisu toliko razorni.

Potresi kod Zajezde i Podruta

- Oduvijek se treslo varaždinsko tlo, nije ovo ništa novo. Novi Marof, ali i cijela okolica Varaždina, nalazi se na trusnom području. Do sad su se događali jaki potresi kod Zajezde i Podruta na Ivanščici, a najjači, magnitude 4,7 prema Richteru, dogodio se 16. ožujka 1982. Taj je potres oštetio građevine ne samo na području Ivanščice, već sve do Pregrade, a posebno je jako oštetio spomenike kulture, u prvom redu barokne crkve u Zajezdi i Belcu. Sredinom 1993. godine se dogodio i potres na Kalniku, a Novi Marof je između tih područja, tako da se i tamo treslo – objašnjava Sović.
Osim toga, kako dodaje, potresi se javljaju kod Ludbrega, a i u području između Ivanščice i Medvednice.

- Cijelo to područje se trese, a potres koji je ostao zapamćen u povijesti kao vrlo razorni dogodio se 1880. godine u Zagrebu. Tada su stradale brojne građevine, a bilo je i dosta ozlijeđenih ljudi – ukazuje Sović, napominjući da mu epicentar nije bio u Zagrebu, već u Kašini.

Kako naglašava, potres se ne mora dogoditi u neposrednoj blizini da bi bio razoran. Tako je potres, koji se dogodio 26. ožujka 1511. nedaleko Idrije u Sloveniji, srušio zvonik crkve Svetog Marka u Zagrebu, što govori da neki potres izvan granica može ostaviti gore posljedice nego naš, lokalni, koji je slabiji.

Nema straha

Na sreću, kako napominje, Hrvatska se ne nalazi baš na takvom mjestu gdje je velika brzina pomicanja tektonskih ploča.

- Naše se ploče miču samo par milimetara godišnje. Tako da treba puno više vremena da se nakupi velike količine energije u stijenama koja je potrebna za vrlo jaki potres kao što je bio na Himalaji ili 2011.godine u Japanu. Inače, količina energije koja se nagomila ovisi o čvrstoći stijena a broj potresa koji se događaju u nekom području ovisi i o brzini kojom se tektonske ploče gibaju jer što se one brže pomiču brže se gomila energija u deformiranim stijenama.

Možemo li očekivati razornije potrese, o čemu ovise i imaju li uopće veze s klimatskim promjenama pročitajte u tiskanom izdanju Varaždinskih vijesti.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.