- Država bi mogla stimulativnim mjerama i poreznim rasterećenjem poticati veću cjenovnu dostupnost voća i povrća te svakako ribe. Hrvatima je vlastita riba nedostupna, a od proizvedenog voća i povrća ono prvoklasno se izvozi, dok se lokalnom stanovništvu plasira drugorazredno. Usto se na policama supermarketa često nalazi voće i povrće koje ne prolazi u bogatijim zemljama EU, ali to ne smatram problemom, jer je bolje da se i uz nešto manju kvalitetu osigura veća dostupnost- naglasila je dr. Irena Stipešević Rakamarić, zamjenica ravnatelja županijskog Zavoda za javno zdravstvo.
Promjena navika
Govoreći o dostupnosti zdrave hrane, napomenula je da se javnozdravstvena medicina zalaže za interdisciplinarni pristup koji kombinira agrarne, razvojne, porezne i zdravstvene mjere.
- Izrazito je teško, da ne kažem bizarno, u zaštiti zdravlja starijih osoba promovirati nešto što je uz status hrvatskog umirovljenika nedostupno, a u sličnoj socioekonomskoj poziciji je i dio radno aktivnog stanovništva. Prostor za edukaciju vidim u činjenici da određeni dio umirovljenika bitna sredstva troši za upitno učinkovite lijekove koje kupuju bez recepta, a veća bi dobrobit za zdravlje bila kada bi se ta sredstva trošila na zdrave namirnice - kazala je dr. Stipešević Rakamarić, dodavši da se može uštedjeti i na sokovima, slatkišima i grickalicama koje su relativno skupe, a štetne zbog visokog udjela šećera ili trans-masnih kiselina.
Stoga preporučuje da se, umjesto kupnje gotovih prerađenih proizvoda, prednost daje pripremi obroka kod kuće, što će, uz edukacije u školama, pozitivno utjecati na prenošenje takvih zdravih navika na mlade, a smatra da bi pomoglo i uvođenje izbornog predmeta sličnog nekadašnjem domaćinstvu. Dr. Stipešević Rakamarić napominje da pravilna prehrana održava energetsku ravnotežu organizma, ali i opskrbljuje organizam potrebnim nutrijentima.
Proteinska "fama"
- Valja znati da se metabolizam bjelančevina, masti i ugljikohidrata isprepliće. Višak unesenih ugljikohidrata pohranit će se kao mast, ali isto tako se iz masti može dobiti ugljikohidrate/šećere kao osnovni izvor energije. I iz vlastitih bjelančevina moguće je dobiti potrebne šećere za rad stanica, što se vidi kao gubitak mišićne mase npr. u gladovanju, ali bjelančevine ne možemo dobiti ni iz kojeg izvora osim iz hrane. Ta činjenica je stvorila proteinsku “famu” zbog čega mesna i mliječna industrija, proizvođači proteinskih i drugih pripravaka za mršavljenje profitiraju na ljudskom strahu od nedostatnog unosa proteina. S druge strane, stvara se strah i izbjegavanje ugljikohidrata u prehrani kao mogućeg uzroka debljanja. No, ni jedno ni drugo nije uravnotežen pristup. U osnovici piramide pravilne prehrane su upravo ugljikohidrati, ali ne bilo kakvi, već cjelovite žitarice koje osim složenim šećerima obiluju biljnim vlaknima i vitaminima B skupine. Treba birati proizvode od cjelovitog zrna brašna i kombinirati različite vrste žitarica - napominje.
Baza i prvi kat piramide pravilne prehrane (složeni ugljikohidrati, voće i povrće, mahunarke) obiluju biljnim vlaknima, antioksidansima i drugim fitonutrijentima te djeluju kardioprotektivno, antidijabetogeno i antikancerogeno te povećava osjećaj sitosti.
- Veći značaj treba dati mahunarkama (slanutak, leća, grah, grašak, bob i dr.) i ribi, u odnosu na meso, a od mesa birati krto meso. Preporučenih 4-5 obroka voća i 4-5 povrća (obrok voća je 1 manja voćka, a povrća pola šačice kuhanog ili sirovog povrća) dnevno podrazumijevaju bitan zaokret u prehrani jer će ostati manje prostora za nezdrave namirnice - ističe doktorica.
Racionalniji bismo trebali biti i s mliječnim proizvodima i pritom birati one nemasne, a od masnoća prednost treba dati biljnim uljima kao što su maslinovo, bučino i suncokretovo, po mogućnosti hladno prešano.
Kuhajte i dinstajte
Hranu treba što više pripremati kuhanjem ili dinstanjem, a manje pečenjem ili prženjem. Ukiseljeno povrće nema efekte na zdravlje kao svježe i kuhano. U prehranu treba uvrstiti dnevno šačicu orašastih plodova (orah, lješnjak, badem, brazilski orašćić, indijski orah...) te sjemenke (suncokret, sezam, lan, bučine...) jer obiluju omega 3 masnim kiselinama koje povoljno djeluju na zdravlje. Riba je također dobar izvor ovih kiselina, iako tamo prevladavaju omega 6 masne kiseline, a prednost treba dati omega 3.
- Sve ovo daleko je bolje dobiti kroz hranu, umjesto kroz nadomjestke. Što više treba piti čistu vodu u odnosu na isprazne kalorije iz industrijski proizvedenih sokova i napitaka – naglašava dr. Stipešević Rakamarić.
"Da je jeftinija, češće bismo pripremali ribu!"
- Bilo bi dobro da je voće i povrće jeftinije. I riba je dosta skupa, ispod 40 ili 50 kuna po kilogramu neke bolje ribe ni nema, a da je jeftinija, više ljudi bi je koristili u prehrani. Ribu pripremam jednom tjedno, a trudim se pripremiti raznoliku hranu, domaću, koju kupim na tržnici - rekla nam je Terezija Erhard iz Varaždina koju smo s Jelicom Perić zatekli u kupnji voća na Gradskoj tržnici.
U nabavci smo susreli i Nadu Jakopić iz Železne Gore.
- Pomaže nam to što imamo vlastiti vrt pa nam je zdrava hrana ipak pristupačnija - kazala je uz napomenu da je ponuda na varaždinskom placu ipak veća i nešto povoljnija pa tu dolazi kupovati i namirnice za svoj restoran.
Svijest o zdravoj prehrani raste pa Varaždinci sve češće kupuju i u trgovinama zdrave hrane.
- Prate se trendovi, osobito kod dodataka prehrani, a velik je interes i za žitarice. Popularna je kvinoja, chia sjemenke, čajevi... I stariji ljudi su postali jako osvješteni, paze na zdravlje. Cijene su dosta niže u odnosu na ranije, a osjetilo se sada i smanjenje PDV-a na lan, sjemenke i slično – rekla nam je Valentina Majcen iz trgovine “Zeleni kutak”.
