Svjetski dan srca: Važna je primarna prevencija

Napisao/la: -
Tatjana Jurkin Vnučec Tatjana Jurkin Vnučec Foto: Palijativna skrb Novi Marof

Danas, 29. rujna, obilježava se Svjetski dan srca, a povodom toga Tatjana Jurkin Vnučec, dr. med., v.d. pročelnice Službe za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof daje savjete vezane uz naš najvažniji organ. 

Je li točno da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok mortaliteta u Hrvatskoj i Europskoj uniji?

Kardiovaskularne bolesti u Europskoj uniji odgovorne su za oko 42 posto smrtnosti. Vodeći su uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama, ali su u porastu u nerazvijenim zemljama, izjednačene s infektivnim bolestima. Moram napomenuti da postoji tendencija pada mortaliteta u nekim razvijenim zemljama, primjerice Finskoj, a to je rezultat dobrih, planiranih mjera primarne prevencije. Iako su učestalije u starijoj životnoj dobi, mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi. U jednog pacijenta možemo naći više oblika kardiovaskularnih bolesti, od hipertenzije, koronarnih bolesti srca, bolesti srčanih zalistaka, aritmije i sl.

Koji su uzroci?

Kardiovaskularne bolesti su rezultat međudjelovanja različitih rizičnih čimbenika. Na neke ne možemo djelovati, dob, spol – poznato je da su žene u generativnoj dobi zaštićenije od kardiovaskularnih bolesti zbog utjecaja spolnih hormona u odnosu na muškarce – i genetika. Rizični faktor na koji možemo djelovati u prvom je redu pušenje, od kojeg u svijetu godišnje umire 5 milijuna ljudi, ali zbog mjera prevencije u razvijenim zemljama postoji tendencija pada pušenja. Sljedeći faktor je prekomjerna tjelesna težina zbog povećanog unosa kalorija, povećanog unosa nezasićenih masnih kiselina i ugljikohidrata, zatim povećana razina kolesterola koji se nakuplja u krvnim žilama, u stanicama, i dovodi do oštećenja ne samo svojim nakupljanjem nego i izazivanjem upalnih procesa u stanicama koje oblažu krvne žile i može dovesti do pucanja plakova i suženja krvnih žila, do začepljenja i konačno ishemija odnosno infarkta. Rizični čimbenik je i povišeni šećer koji štetno utječe na mikrocirkulaciju osobito oka, mozga, bubrega, a i perifernu cirkulaciju. Zatim je to povećana izloženost stresu u našem današnjem ubrzanom ritmu života. I tjelesna neaktivnost.

S kojim se bolestima najčešće susrećete?

Istaknula bih hipertenziju koja je najčešća dijagnoza i u ordinacijama obiteljske medicine i u bilo kojoj specijalističkoj ambulanti. Neliječenje hipertenzije dovodi do brojnih promjena i komplikacija na samom srcu, u vidu zadebljanja srčanog mišića, time se povećava rizik nastanka aritmija, ishemijske bolesti srca. Komplikacije nisu samo na srcu, hipertenzija ostavlja i posljedice na krvnim žilama mozga, bubrega, na oku i perifernoj cirkulaciji. Istaknula bih i koronarnu bolest srca, najčešći pojedinačni uzrok smrti u suvremenom svijetu. Spomenula bih i akutni koronarni sindrom s kojim se u našoj Službi ne susrećemo tako često, ali je često u hitnoj internističkoj ambulanti u Općoj bolnici u Varaždinu. To stanje je posljedica nagle nedovoljne opskrbe srčanog mišića s krvi i time s potrebnim hranjivim tvarima i kisikom, koji je neophodan za njegov rad. Prezentira se bolovima, pritiskom u prsištu, u EKG-u sa specifičnim i manje specifičnim znacima. Vrlo je važna pravovremena i ispravna dijagnoza. Razvoj interventne kardiologije uvelike je doprinio dobrom liječenju akutnog koronarnog sindroma i smanjenju smrtnosti infarkta miokarda. Najčešća bolest srčanih zalistaka je aortna stenoza. Procjenjuje se da 2 do 7 posto stanovništva starijih od 65 godina boluje od aortne stenoze. To je suženje aortnog zaliska koji ima normalno tri listića i može biti prirođena, kad ima dva listića, ili stečena, ranije najčešće zbog reumatske vrućice, a danas je to zbog degenerativnog nakupljanja i odlaganja kalcija u zaliske, povezano s ateroskleroznim bolestima krvnih žila. Kod aritmija najčešće se susrećemo s fibrilacijom atrija, u populaciji 1-2 posto, u Europskoj uniji od toga boluje oko 5 milijuna ljudi. Tipični čimbenici rizika su dob, hipertenzija, koronarna bolest srca, bolesti srčanih zalistaka, diajbetes, bolesti bubrega. Ako je neliječena dovodi u konačnici do srčanog zatajenja.

novi_marof_2.JPG

Koliko ste opremljeni?

U našoj Službi za neinvazivnu dijagnostiku imamo ergometriju, holtere EKG-a, aparate za kontinuirano arterijsko mjerenje tlaka, a u sklopu projekta izgradnje novog objekta dobili smo ultrazvučni aparat koji nam omogućuje bolji prikaz i bolju procjenu funkcije i morfologije srčanih struktura. Uz aparat smo dobili i radnu stanicu na kojoj možemo kasnije analizirati neke promjene i izvoditi mjerenja ako je to potrebno.

Kako prevenirati kardiovaskularne bolesti?

Važne su mjere primarne prevencije. Istaknula bih važnost obiteljskog liječnika i redovite kontrole tih pacijenata. Važna je dobra anamneza da se otkriju čimbenici rizika i da se može utjecati na njih. Nadalje, dijagnostika i osnovne laboratorijske pretrage, EKG, neke radiološke pretrage, od ultrazvuka srca, holtera, a onda ovisno o nalazima – jesu li neki patološki, se dalje usmjerava prema dodatnim potrebnim pretragama i dijagnostici. Mjere primarne prevencije su utjecanje na promjenjive čimbenike rizika (prestanak pušenja, održavanje normalne tjelesne težine, normalnih vrijednosti krvnog tlaka, smanjenje unosa masnoća, redovito vježbanje – izdvojiti svakodnevno 20-ak minuta, izbjegavati stresne situacije).

U Novom Marofu pacijentima se pruža palijativna skrb. Koja je razlika između pacijenata s kardiovaskularnim i drugim bolestima?

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok mortaliteta i morbiditeta, no vodeći korisnici palijativne skrbi su zapravo pacijenti s malignim bolestima. Ukoliko uzmemo pacijenta s kardiovaskularnim bolestima i pacijenta s malignim bolestima, i da imaju jednako lošu prognozu, 75 posto pacijenta s dijagnozom karcinoma su upoznati s prognozom i lošim ishodom, za razliku od ostalih koji nemaju karcinom. Možda je problem što su kardiovaskularne bolesti kronična stanja s nepredvidljivim tijekom bolesti. Može doći do iznenadne smrti ili mogu biti kronična stanja koja traju godinama. S druge strane postoji tendencija nas liječnika u ambulantama da se fokusiramo na ispravljanje hemodinamskog statusa, poboljšavanje simptoma. To pacijenti očekuju od nas tako da se možda ne razgovara puno o prognozi i ishodu. Danas postoje razne metode liječenja, ne samo medikamentne terapije, već je tu postavljanje stentova, različitih uređaja do transplantacije srca. Kardiovaskularni pacijenti očekuju poboljšavanje simptoma, dok pacijenti s malignim bolestima znaju više o svojoj bolesti i prognozi.

Kakav je život pacijenta s kardiovaskularnim bolestima?

Svaki pacijent može napraviti puno za sebe. Liječenje počinje i završava sa samim pacijentom. Važno je pridržavanje mjera primarne prevencije i sekundarne nakon preboljelog infarkta miokarda zato što se rizik neželjenih događaja ne smanjuje. Preporuka je pridržavati se medikamentne terapije i redovitih kontrola.

novi_marof_3.JPG

Martin Novosel

Novinar

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.