U sklopu Srijede u Muzeju predavanje Mirsada Duratovića o ratnim zločinima u Prijedoru

U sklopu Srijede u Muzeju, 23. svibnja, u palači Herzer održat će se predavanje pod nazivom Prijedor 1992./1995. – neispričana priča, na kojem će o ratnim zločinima i njihovim posljedicama govoriti Mirsad Duratović.

Međunarodni humanist, mirovni diplomat, političar i borac za ljudska prava i istinu Mirsad Duratović (r. 1974., Prijedor, BiH) ratnom i poslijeratnom tematikom bavi se posljednjih 20 godina i jedan je od najprepoznatljivijih govornika istine o strahotama i stradanjima Hrvata i Bošnjaka s područja Prijedora 90-ih godina prošlog stoljeća.

U svom predavanju, popraćenom prigodnom izložbom, autor će se osvrnuti na prošla ratna događanja kao na opomenu da se takva povijest više nikad ne ponovi, a govorit će i o trenutačnom geopolitičkom stanju na tom prostoru. Uz to će iznijeti i važne poveznice između Varaždina i Prijedora, koje i danas spajaju Hrvate i Bošnjake iz ovih dvaju gradova.

Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan. Suorganizatori su Vijeće nacionalne manjine Bošnjaka Varaždinske županije i Udruga veterana 7. gardijske brigade „PUMA“ iz Varaždina.

O predavaču:
Mirsad Duratović živi i radi u Prijedoru kao odbornik u Gradskoj skupštini Grada Prijedora. Bivši je maloljetni logoraš i povratnik, oženjen je i otac dvojice sinova. Od samog osnutka 2006. godine predsjednik je i glavni osnivač Udruženja logoraša Prijedor92, a od 2017. godine predsjednik je Regionalnog saveza logoraša regije Banja Luka. Godine 1992. sa svojih 17 godina korišten je kao živi zid u svom mjestu Bišćani; preživljava živi zid i završava u logorima Omarska, Manjača, Trnopolje. Dana 20. srpnja 1992. preživljava kao jedini muški član obitelji Duratović, dok je ubijen njegov maloljetni 15-godišnji brat, otac i ukupno 47 članova obitelji; iz tog bošnjačkog sela ubijeno je ukupno 258 civila.

Nakon proživljenih strahota logora završava u Hrvatskoj i nakon toga odlazi u Njemačku. Zajedno s majkom uspijeva u Njemačkoj preživjeti izbjegličke patnje i krize, ali se 1999. među prvima vraća u svoju domovinu, na svoje razrušeno ognjište, tražeći posmrtne ostatke svoje obitelji. Od tada je Mirsad Duratović istinski borac za istinu, zagovornik iznošenja bolnih povijesnih činjenica o stradavanju nesrpskog stanovništva, Bošnjaka i Hrvata, u Prijedoru, gradu u kojem je do danas evidentirano 3176 ubijenih civila nesrpske nacionalnosti, od toga 102 djece i 256 djevojčica i žena. Općina Prijedor zauzima prvo mjesto po broju ubijenih Hrvata civila (166 ubijenih) u proteklom ratu u BiH. Selo Briševo je najstradalije hrvatsko selo u BiH, s ukupno ubijena i masakrirana 67 Hrvata, od djece do staraca.

Prijedor je zapisan u povijesti kao grad s najvećim brojem osumnjičenih i osuđenih ratnih zločinaca nad nesrpskim stanovništvom, njih 51. U tijeku su procesi protiv 37 osoba srpske nacionalnosti za ratne zločine počinjene u Prijedoru, gradu s najvećim brojem ratnih logora u BiH. U Prijedoru je do danas registrirano 465 lokacija na kojima su ekshumirani posmrtni ostatci civilnih žrtava genocida nad Hrvatima i Bošnjacima koji su 1992. počinile srpske civilne, vojne i policijske snage. U najvećoj masovnoj grobnici na tlu Europe, u Tomašici, Mirsad Duratović među 430 tijela pronalazi posmrtne ostatke brata, oca, djeda, bake, bližih i daljnjih rođaka.

Od 2001. godine aktivno surađuje s međunarodnim institucijama, civilnim nevladinim sektorom, brojnim obrazovnim školskim institucijama i sveučilištima (Sveučilište Regensburg i Katolička socijal-pedagoška akademija München u Njemačkoj, sveučilišta i škole iz Italije, Švicarske, Švedske). Uvijek spremno dočekuje sve zainteresirane kako bi im kroz vlastito svjedočanstvo iznio potresne istine o konc-logorima, masovnim grobnicama, kao i o današnjoj diskriminirajućoj situaciji života povratnika, preživjelih logoraša i žrtava rata. Član je ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida u Kanadi, Internacionalnog savjeta Međunarodne organizacije za ljudska prava (IGFM) iz Frankfurta, sudionik je mnogobrojnih međunarodnih skupova na temu rata, prava žrtava i tranzicijskih procesa. Svjedok je u predmetima ratnih zločina. Međunarodno priznati humanitarac Mirsad Duratović danas je i član Predsjedništva Demokratske fronte BiH.

 

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.