Predavanje "Vlaho Bukovac i životinje" u srijedu u muzeju

VV | 9.4.2018. u 07:51h | Objavljeno u Društvo

U sklopu Srijede u Muzeju, koja je na rasporedu 11. travnja ove godine, u palači Herzer (GMV Franjevački trg 10) održava se predavanje pod nazivom Vlaho Bukovac i životinje, koje je pripremila prof. dr. sc. Antonija Zaradija Kiš.

Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855. – Prag, 1922.) hrvatsku likovnu kulturu obilježio je opsežnom galerijom ljudi koji su prošli kroz njegov život. Njihove je portrete zaogrnuo novim dahom francuskog impresionizma i plenerizma koji je donio na naše prostore. Njegovi portreti nalaze se diljem svijeta po galerijama, muzejima i privatnim zbirkama. Mnoge je, međutim, zamelo vrijeme, a neki su njegovi ostvaraji još uvijek malo poznati. Među njima su i prvi mladenački likovni radovi – zidni oslici u njegovoj rodnoj kući u Cavtatu. Oni su otkriveni prije petnaestak godina i potpuno su nepoznati široj javnosti jer se doimaju nerazumljivima. Za razliku od portreta i egzotičnih ambijenata, koji su ovjenčali slavom našeg slikara u Parizu, najvećoj umjetničkoj prijestolnici, cavtatski oslici prikazuju životinje. Zašto se oni nalaze u njegovoj kući i kakvu priču donose, moguće je razotkriti jedino pomno čitajući njegovu autobiografiju Moj život, koja otkriva mnoge jezične, književne i etnološke zanimljivosti s kraja 19. stoljeća. Kroz Bukovčevu autobiografiju iščitavamo slikarevu znatiželju i empatiju prema životinjama, o čemu će više riječi biti na spomenutom predavanju.

Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan. Suorganizator je Francuski klub u Varaždinu.

O predavačici:

Prof. dr. sc. Antonija Zaradija Kiš znanstvena je savjetnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i članica nekoliko međunarodnih i domaćih kulturno-znanstvenih udruga. I sama je utemeljiteljica Kulturnog centra sv. Martin – Hrvatska. Sudjelovala je na mnogim znanstvenim skupovima diljem Europe i do sada objavila stotinjak znanstvenih i stručnih radova iz područja filologije, paleoslavistike, glagoljaštva i kulturne animalistike, čime se intenzivno bavi posljednjih desetak godina. Autorica je i urednica desetak autorskih i suautorskih knjiga (Knjiga o Jobu u hrvatskoglagoljskoj književnosti, Sveti Martin: kult sveca i njegova tradicija u Hrvatskoj, Glagoljaška Muka Kristova…), među kojima se izdvaja trilogija: Kulturni bestijarij, Književna životinja, a u pripremi je i treći svezak niza Animal: zbornik o ne-ljudima i ljudima.