"Ogrijte se" novim trobrojem časopisa Tema

Napisao/la: -
"Ogrijte se" novim trobrojem časopisa Tema Foto: Nikola Leskovar

U hitnim situacijama se iz predmeta koji se zove knjiga mogu izvući kalorije – rekao je talijanski pisac Erri de Luca u intervjuu za novi broj časopisa Tema.

Rekao je to u kontekstu prisjećanja na svojeg "brata po poeziji“, Izeta Sarajlića, rekavši da je Izet koristio svoju biblioteku da se ogrije za vrijeme opsade Sarajeva.

Naravno, nije spalio svoju biblioteku. Erri de Luca tom je metaforom pokazao da su ljudi, iako je Sarajlijama nedostajalo svega, imali potrebu za riječima koje bi poslužile kao protuteža toj oskudici.

Nakon čitanja novog broja odnosno trobroja časopisa Tema možemo se poslužiti Errijevom metaforom i reći da nova Tema ima dosta kalorija pa ju knjigoljupcima preporučujemo za grijanje u ovim hladnim danima.

Iskrenje otpočetka

Iskri se već od prve stranice, od editoriala Branka Čegeca, u kojem riječima kreše o državu koja sabotira vlastiti sustav kulturne proizvodnje. Piše o mazohizmu ljudi koji obavljaju uzaludan posao čuvanja prostora knjige i književnosti, jer većem dijelu pučanstva kulturni sadržaj nije ni potreban ni poželjan i spominje da su se u ovom broju, iako ih se on dotiče u editorialu, odmakli od općenitih kulturno-političkih tema. I taj odmak, piše urednik, vidi se u odabiru Errija de Luce kao teme novog broja: „Željeli smo se vratiti piscu i njegovu pisanju.“

I doista je iscrpan temat o ovom talijanskom piscu, ljevičaru koji iščitava Stari zavjet u originalnom jeziku, na starohebrejskom. Na gotovo četrdeset stranica objavljeni su dijelovi biografije, pjesme, priče, ulomci knjiga, osvrti na njegov rad i veliki intervju koji je s piscem napravila Vanda Mikšić, koja je ujedno i prevoditeljica njegovih knjiga u izdanju Meandar Medije.

Jedna od Errijevih pjesama, u prijevodu Tvrtka Klarića, „Don Kihotov manifest“, nadovezuje se tematski na uvodnik Branka Čegeca, na Vladine „komesare“, birokrate i raspištoljene ministre i njihove antipode, kulturnjake, don kihote...

Don Kihotov manifest

Nije protivnik vlastima, on je protivnost.

Svemoći suprotstavlja nemoć, drugu jednu volju.

Nije opozicija, koje nema, nego je antipod.

Vlasti se gomilaju po središtima, a kod njega prostora na volju,

protivnost je široka, ozloglašena, raspršena.

Kad sretne nekog sebi sličnog, uspostavlja republiku

temeljenu na stisku ruke, grad

bez gradonačelnika, policije, sudca, burze.

Osvježi ga svaki glas vlastima antipatičan,

ali revoluciji kaže: premalo,

put pod noge, podrivati nije dovoljno,

iz prsa valja iskorijeniti, iz disanja

želju da se prihvati vlast, u protivnom sve ide ispočetka.

Protivnost ima samo jedan članak u ustavu,

svakome činiti ono što bi se htjelo po sebi.

 

Riječi su minerali

Doista je lijepo čitati sve što Erri de Luca napiše, ali i govori. Čak i u odgovorima na pitanja u intervjuu koristi svoje snažne metafore. Tako o pisanju kaže:

Kad se piše prošlost, ona je kraća nego život kako se odvija. Na pamet mi pada slika morske vode koja stvara lokvu između stijena. To je život. Kad ona ispari, ostaje trag soli na stijenama, taj trag je pisanje. To je čvrsti ostatak, zato su riječi minerali, one su taj ostatak, sveden na svoju krajnju bit.“

Nakon temata čitamo osvrt pjesnika Delimira Rešickog na knjigu „Bela Tarr, vrijeme od poslijeJacquesa Rancierea. Riječ je o omiljenom redatelju Delimira Rešickog. Naime, kad se u pjesmama Rešickog spominje – snijeg, bijelo, srce, sjever – to je, kako je i sam priznao u intervjuu za Varaždinske vijesti, povezano s filmskim stvaralaštvom, a naročito sa stvaralaštvom Bele Tarra. Delimir Rešicki u ovom osvrtu izražava sumnju da je Ranciere doista uspio shvatiti sve ono što se nalazi u filmovima Bele Tarra parafrazirajući riječi slovenskoga književnika Drage Jančara: „Može li Zapad razumjeti istočne traume?“ Naime, Rešicki smatra da francuski filozof bez pokrića s „visoka“ gleda na mađarskog redatelja.

Književnik Nebojša Lujanović u intervjuu Petri Majetić govori o krivnji i pravdi, o žrtvama i onima drugima, na primjeru Roma u Hrvatskoj. Kaže da je položaj Roma lakmus-papir za razotkrivanje fašističkih stavova većinske zajednice. Kaže da smo mi sami usadili Romima osjećaj krivnje i sramote koji im priječi da napreduju.

 

Puno prijevoda

U novoj Temi je i prijevod pjesama francuske umjetnice Lou Raoul. Riječ je o poetskoj prozi naslovljenoj „Otok“, koja je nastala za vrijeme njezina boravka u književnoj rezidenciji u Splitu. Prevele su ju studentice 2. godine prevoditeljskog studija Sveučilišta u Zadru.

Tu je i proza češke književnice Eve Hauserove, koja u tekstovima koristi elemente znanstvene fantastike i feminističke i ekološke motive.

Tanja Radović govori o pisanju u „malom jeziku“ i masovnom „ukidanju“ posla lektora u dnevnom tisku.

Što se tiče proze, tu je i odlomak iz rukopisa „Mađarska rečenica“ Andreja Nikolaidisa, proza mladoga Globusovoga kritičara Nevena Vulića, proza Vladimira Vojinovića, crnogorskog književnika, ima i proze prevedene s mađarskog, engleskog (Chloe Taylor)...

Zastupljena je poezija izraelskih (Shachar Mario Mordechai i Tehila Hakimi) i pjesnika iz drugih dalekih zemalja, što znači da ima još dosta kaloričnog materijala za grijanje u hladnim mjesecima.

 

Godina izdanja: 2016

Cijena: 70 kn

Broj stranica:148

Nakladnik: Centar za knjigu, Zagreb

 

Iz sadržaja:

 

TEMA: ERRI DE LUCA

Bilješka o piscu

Erri De Luca: Iskaznica (preveo Tvrtko Klarić)

Tatjana Peruško: Život prepun priča

Erri De Luca: Don Kihotov manifest (preveo Tvrtko Klarić)

Erri De Luca: Ispisujem materiju koja me ispisala

(razgovarale: Tatjana Peruško i Vanda Mikšić)

Erri De Luca: Laička molitva (prevela Vanda Mikšić)

Dunja Kalođera: Iskustvo prevođenja knjige Irenina priča Errija De Luce

Erri De Luca: Tridesetprvoga prosinca (preveo Tvrtko Klarić)

Erri De Luca: Udari osjetila (prevela Sanja Roić)

Erri De Luca: Mojoj majci (prevela Vanda Mikšić)

Erri De Luca: Svetice skandala – "Ti, ženo" i "Oproštaj" (prevela Vanda Mikšić)

 

Delimir Rešicki: Idioti ili sanjari, sotona ili anđeli?

Vesna Biga: Bijele i crne riječi

Nebojša Lujanović: Položaj Roma lakmus je papir za razotkrivanje fašističkih stavova

većinske zajednice (razgovarala Petra Majetić)

Tanja Radović: Pisati u malom jeziku

Andrej Nikolaidis: Mađarska rečenica

Vladimir Vojinović: Mačak

Neven Vulić: Bezimeni

Martina Domines Veliki: Osobno čitanje Shelleya (Lucia Leman: Metapjesnik: P.B.Shelley kroz tumačenje, prijenos i prijevod)

Ivana Buljubašić: Intimni dijalozi (Katja Grcić, Nosive konstrukcije)

Chloe Taylor: Tvrde, suhe oči i oči koje plaču: viđenje i etika kod Levinasa i Derridaa (prevela Zrinka Frleta)

Zrinka Frleta: Viđenje i etika kod Levinasa i Derridaa

Nikola Leskovar

Novinar/Lektor

Facebook komentari

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.