NEPOZNATA BIOGRAFIJA Halič-breg bio je izvor nadahnuća Ivani Brlić Mažuranić

Napisao/la: -

Malo je poznato da je jedna od najpoznatijih hrvatskih književnica, Ivana Brlić Mažuranić, vezana za varaždinski kraj, točnije, za vinograd Halič, a gotovo je sasvim nepoznato da joj je taj zagorski kraj poslužio i kao poticaj za književno stvaranje, otkrila je sveučilišna profesorica iz Čakovca Andrijana Kos-Lajtman i svoju studiju objavila u časopisu Libri & Liberi.

Baštinila vinograd Halič

– Rad donosi uvid u tekst Ivane Brlić-Mažuranić Jaga-baba na Haliču, do sada u većem dijelu nepoznat, čiji je rukopis u travnju 2012. pronađen u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Riječ je o pripovjednom tekstu čija je radnja smještena na Halič, brdo u okolici Varaždina, u kraju s kojim je Ivana Brlić-Mažuranić bila povezana snažnim obiteljskim vezama. Pripovijest nije dovršena i fragmentarnog je karaktera, a tek je parcijalno objavljena u Zagorskome kolendaru 1960. Nakon autoričine smrti rukopis je pripao njezinu sinu Ivi Brliću, a nakon toga, do nedavnoga pronalaska, iako je tekst naslovno bio zaveden u Arhivu obitelji Brlić, gubi mu se svaki trag. U radu se rasvjetljavaju sadržajni i oblikovni aspekti pripovijesti, no, također, i njezino moguće situiranje u širi književnopovijesni i autobiografski kontekst autoričina stvaralaštva, u kontekst njezine neoromantičke orijentacije, sklonosti motivima slavenske mitologije, ali i podneblju Hrvatskoga zagorja kao motivsko-tematskoga uporišta – opis je teme u članku.

Informacije o životu Ivane Brlić Mažuranić istraživači pronalaze iz njezine kratke Autobiografije, privatnih pisama, dnevničkih zapisa, bilješki i nacrta koje je ostavila u rukopisu ili rasute u časopisima.

Segment autoričina života o kojemu se malo zna jest njezina vezanost za varaždinski kraj, odnosno vinograd Halič, a gotovo je nepoznato da joj je taj zagorski kraj poslužio i kao poticaj za književno stvaranje, piše Andrijana Kos-Lajtman u članku.

Saživljena sa Zagorjem

Majka Ivane Brlić Mažuranić, Henrietta rođ. Bernath, potjecala je iz stare varaždinske ljekarničke obitelji Lendvay, od koje je Henrietta i baštinila vinograd Halič na Varaždin brijegu u okolici Varaždina i obitelj Mažuranić često je ljetovala na svom ladanjskom imanju, što je omogućilo njezino misaono i emotivno saživljavanje sa zagorskim krajem, njegovim ljudima i folklorom.

„Moja mladost protekla je većim dijelom u gradu (...) Pa ipak je jedino ono vrijeme što sam ga provađala na ljetovanju (u Varaždinskom brijegu, na idiličnom krasnom zaselku, baštini moje majke) ostavilo trajnu uspomenu u meni. Ono tako reći spaja za mene sve ono što mladošću nazivam. Osobita tjelesna snaga i zdravlje, ljubav k svakom tjelesnom gibanju i vještini, te ambicija koju sam sama u svojim očima stavljala u izvedbu tih tjelesnih vježba, činila mi je boravak u slobodi one čiste naravi nenaplativim.“, napisala je sama književnica u Autobiografiji, a među njenom književnom ostavštinom nalazi se i nedovršena pripovijest Jaga-baba na Haliču.

Baba Jaga je biće koje živi na pola puta između neba i podzemlja, svojevrsna čuvarica vrata podzemnog svijeta mrtvih, štoviše, ona će i sama nekoga tamo otpraviti bude li se kretao izvan njezinih propisanih pravila, navodi autorica promišljanja Vida Baloga, koprivničkoga glumca i pjevača.

Pripovijest je ostala nezamijećena u znanstvenoj i stručnoj javnosti, a koliko je poznato autorici članka, nije nigdje ponovno objavljena. Tekst započinje opisom uvale potoka Mozdernjaka „na Haliču brijegu“. Jaga-baba na Haliču je, prije svega, slika jedne seoske obitelji, njezinih odraslih i dječjih članova, navodi se u članku.

Nikola Leskovar

Novinar

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.