Bogati i brojni JLS-ovi - bogatstvo ili...

Napisao/la: -

Iako su nakon zakonskih promjena osjetno porasli porezni prihode općina i gradova, odnosno županija, kao što su prošli tjedan ukazali čelnici i zastupnici HDZ-a, ne bi trebalo stati na decentralizaciji, osobito fiskalnoj, kao ni na s poreznima rasterećenjima na koja je također ukazano. Time bi se smanjila razlika u razvijenosti među krajevima, odnosno iseljavanje građana koji odlaze u zemlje s većim primanjima i manjim poreznim opterećenjima.

Naime, bez obzira na uvođenja nižih stopa PDV-a i druga rasterećenja, kao i spuštanju dijela prihoda na lokalne razine, Hrvatska se nije daleko odmakla od vremena kada je oko 90 posto svih prihoda ide u Zagreb, a tek deset posto općinama, gradovima i županijama, što našu zemlju svrstava u sam vrh po centraliziranosti u EU gdje je omjer raspodjele prihoda osjetno povoljniji za jedinice lokalne samouprave, kojima ide i do 40 posto prihoda, iako ima iznimaka.

I po stopi PDV-u smo pri europskom vrhu, dok po visini, točnije udjelu poreza i doprinosa u BDP-u ne prednjačimo, već smo u sredini zemalja EU, ali mala je to utjeha kad se zna da se najviše od plaća izdvaja u Francuskoj, Belgiji i Danskoj, državama čiji građani zbog visokih primanja to mogu podnijeti. Ili se tako barem mislilo dok nisu izbili prosvjedi.

Jedan, a možda i jedini ozbiljan put u daljnju fiskalnu decentralizaciju i porezno rasterećenje građana i poduzeća smanjenje je broja općina, gradova i županija kako bi se, s jedne strane, na lokalnoj razini stvorili odgovarajući kapaciteti za preuzimanje funkcija koje sada obavlja država, a s druge mogla smanjiti porezna opterećenja.

Naime, potpuno su čudnovate izjave da „više od 500 općina i gradova nisu problem, nego izazov, odnosno šansa za Hrvatsku“. Kad bi bilo tako, onda Danska nikada ne bi išla u reformu lokalne samouprave, nakon koje je broj lokalnih jedinica osjetno smanjila kako bi dobila jače regije. I u nas, po uzoru na danska i slična rješenja, već godinama postoji plan o smanjenju broja općina i gradova na 123 jedinice, kako je nedavno u Varaždinu podsjetio prof. dr. Ivan Koprić, ali nedostaje političke volje. Nema vizionara za dugoročne staze, već se gleda da se stračakim kolegama ne izmaknu stolci.

Neki će reći da nije tako, da se zapravo gledaju interesi građana koji trebaju imati kvalitetne lokalne ceste, dobre škole i dječje vrtiće pa stipendije... Ali zar toga ne bi bilo i bez (pre)slabih jedinica lokalne samouprave? Zar drugi znaju bolje upravljati novcem građana od njih samih? Uostalom, što će dobra komunalna infrastruktura i tome slično, kada nema ljudi?

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.