FOTO Silvija Kolar-Fodor: Pčele, bubamare i gliste su saveznici u uzgoju zdrave hrane

Napisao/la: -

Znate li da su pčele zaslužne za jednu trećinu hrane koju jedemo? Da su gliste zaslužne za plodno tlo, da su nam bubamare i ptice saveznici u borbi protiv nametnika, odnosno da je suradnja s prirodom i njena bioraznolikost jako bitna u uzgoju zdrave hrane?

Naime, ususret proljeću i novoj vrtlarskoj sezoni, udruga Gredica iz Varaždina, u varaždinskom trećem mjesnom odboru, organizirala je već tradicionalnu razmjenu sjemenja i predavanje Silvije Kolar-Fodor iz Udruge Biovrt - u skladu s prirodom.

Na predavanju pod nazivom “Očuvajmo bioraznolikost-upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” rečeno je da se masovnom primjenom pesticida, odnosno insekticida koji se koristi u voćnjacima ili na poljima krumpira uvelike uništavaju pčele. Osim toga, načinom na koji se obavlja današnja poljoprivreda, odnosno velike poljoprivredne površine zasijane žitaricama ili kukuruzom za pčele nisu korisne već su im velike zelene pustinje.

Prema riječima predavačice Silvije Kolar-Fodor, predsjednice Udruge Biovrt - u skladu s prirodom, uništavanjem korova, odnosno divljeg cvijeća narušava se međuodnos pa bubmare i pčele nemaju hrane. Stoga za njih današnji način poljoprivrede nije koristan te na njima prosperiraju jedino nametnici. S druge strane, gliste su zaslužne za plodno tlo kojeg rahle tako da tlo na taj način ima veću sposobnost zadržavanja vlage i time otpornost na sušu. I one su uništene masovnom poljoprivredom i upotrebom pesticida, ali i upotrebom bakra koji je dozvoljen u ekološkoj poljoprivredi. Stoga, od tla koje je bilo sposobno samo nadoknađivati plodnost, danas imamo tlo koje je ovakvom poljoprivredom uništeno.

Među ostalim, spomenute su i bubamare koje su prepoznatljive u odrasloj fazi po svojoj crvenoj boji, ali one su veći saveznik u uzgoju zdrave hrane kad su u fazi ličinke jer tada pojedu više ušiju nego odrasle jedinke.

- Ljudi to ne znaju i kada vide nepoznate kukce na svojim voćkama iz neznanja ih uništavaju, a nisu svojesni njihove koristi - rekla je predavačica i zaključila da bi se održala prirodna ravnoteža ljudi ne bi smjeli nikako djelovati već bi trebali jedino čekati, a životinjski saveznici bi izvršili kontrolu umjesto njih.

Samo predavanje održano je s ciljem da se osvijesti ljude kako je živi svijet oko njih jako koristan i da ga moraju zapravo više upoznati.

Sudjelovalo je otprilike stotinjak osoba, zaljubljenika u vrtlarstvo koji su željeli proširiti svoje znanje o organskom vrtlarstvu slušajući predavanje kao i onih koji su željeli obnoviti i obogatiti svoje zalihe domaćeg organskog sjemenja sudjelujući na razmjeni.

Na razmjeni je izlagalo desetak ekoloških poljoprivrednika većinom iz Varaždina i Međimurja, koji već dugi niz godina sakupljaju i čuvaju autohtono domaće organsko sjeme iz vlastitog kraja. Sve sorte sjemenja su starinske i uzgojene bez kemijskih preparata za zaštitu i dohranu, te naravno nisu kasnije dodatno tretirana. Takvo sjeme čuva se generacijama i još su naše bake u svojim vrtovima odabirale najveće i najljepše primjerke voća i povrća da očuvaju njihovo sjeme.

Nabavom takvog sjemenja možemo biti sigurni da će povrće koje želimo uzgojiti imati zdravi početak rasta i razvoja, te da će biti prilagođeno na lokalne klimatske uvjete i bolesti koje se javljaju tijekom uzgoja.

- Moglo se naći mnogo različitih sorti, samo za ilustraciju jedna poljoprivrednica izložila je sjemna 120 različitih vrsta graha. Tu se moglo naći i nekoliko vrsti krumpira, starinskog kukuruza, češnjaka, mnoštvo cvijeća, mnogo različitih vrsta rajčica i paprike i još puno drugih vrsta povrća i voća - istaknula je Rusalka Majer iz varaždinske udruge Gredica.

Naime, Udruga Gredica već se pet godina aktivno bavi promicanjem održivog razvoja i permakulture, kroz upravljanje prvim urbanim vrtovima u Hrvatskoj "Čudesni vrtovi", te kroz organizaciju predavanja i okruglih stolova i godišnje barem jednu razmjenu sjemenja već tradicionalno popraćenu predavanjima biovrtlarke Silvije Kolar-Fodor koja vrlo angažirano djeluje u području osvještavanja važnosti organskog uzgoja hrane, gdje se može čuti mnoštvo informacija i praktičnih savjeta vezanih uz organsko vrtlarenje, očuvanja bioraznolikosti.

Cilj nam je potaknuti promišljanje odnosa čovijeka i prirode te međusobnog odnosa ljudi u lokalnoj zajednici te kroz naše aktivnosti promicati održiv način življenja i izgradnju zdrave lokalne zajednice čije su središnje vrijednosti briga za ljude i briga za okoliš - zaključila je Majer. 

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.