Čedomil Cesarec: Naše gradove i općine ne zanimaju razvojni centri, već kubici betona

Napisao/la: -

Digitalizacija proizvodnih procesa ili kao što je uobičajeni naziv uvođenje industrije 4.0, uz prethodno prilagođavanje obrazovnog sustava i uvođenje novih tehnologija, jedini su put za brži gospodarski rast gospodarstva Varaždinske županije i BDP po stanovniku od 15.000 eura.

Tvrdi to Čedomil Cesarec, predsjednik HGK-Županijske komore Varaždin, koja zajedno s partnerima provodi tri projekta koji bi trebali dati temelje za industriju 4.0.

Primjer Estonije

- Najsvježiji podaci za 2014. godinu pokazuju da BDP po stanovniku Varaždinske županije iznosi 64.458 kuna. Za razliku od toga, Istarska županija ima 97.083 kune, a nama susjedne Međimurska i Koprivničko-križevačka županija 66.271, odnosno 65.342 kune BDP-a po glavi stanovnika - ukazuje Cesarec koji drži da se može i mora bolje.

Svjestan je da je podizanje BDP-a na 15.000 eura težak cilj, no smatra da je važno težiti prema njemu, umjesto da se ostaje na istoj razini. A da je moguće napraviti veliki iskorak, kao primjer navodi Estoniju koja je u deset godina udvostručila svoj BDP.

- Ako sam jako ambiciozan reći ću da se to može ostvariti za pet godina, no bit će uspjeh ako tih 15.000 eura dostignemo za deset godina. Slažem se da je to dugi period, ali to se ne događa preko noći. To je zapravo i problem nas Hrvata – ništa nemamo, a onda preko noći želimo ostvariti sve ideje, što je, naravno, nemoguće - upozorava Cesarec.

Za brži rast BDP-a po glavi stanovnika nužnim drži odgovarajući obrazovni sustav i uvođenje novih tehnologija, odnosno prelazak na industriju 4.0.

- Riječ je o potpuno novom obliku organizacije proizvodnje temeljene na konceptu pametnih tvornica koje se koriste informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za digitalizaciju poslovnih procesa radii poboljšanja kvalitete, nižih troškova i povećane učinkovitosti proizvodnje - objašnjava Cesarec.

Ništa bez kadra

Kako bi u Varaždinskoj županiji stvorila temelj za takvu vrstu industrije, HGK već nekoliko mjeseci zajedno s partnerima iz čitave Europe provodi tri projekta koja se financiraju europskim sredstvima - projekt “Learning by Doing”, projekt “Transnational Technology Transfer Training” i projekt “Greenomed”.

- Kao prvo, morate imati tehnologije koje nose veći BDP jer ne možete s tehnologijama koje nose 10.000 eura BDP-a po glavi stanovnika dostići 15.000 eura. Informatička tehnologija (IT) jest takva tehnologija, no pogrešna je percepcija da osoba mora biti inženjer elektrotehnike ili imati završen FOI da bi se bavila IT-om. IT-om se može baviti i osoba sa srednjom stručnom spremom, ali u sebi mora imati drugačije koncipiran IT nego mi to danas shvaćamo - ukazuje Cesarec.

Upravo je modernizacija sustava strukovnog obrazovanja cilj projekta “Learning by Doing” te će se u sklopu njega političari, nastavnici i gospodarstvenici povezati u mrežu i educirati kako uvesti učenje na radnom mjestu u školski sustav.

- No, to se ne odnosi samo na IT, već su tu i mehatronika, robotika i bravarija, odnosno svi oni poslovi gdje radite konkretne stvari. Primjerice, većina tvrtki u Varaždinu kvalitetnom bravaru daje neto pla- ću od 1.500 eura, ali mnogi i unatoč tome govore da to nije dobro zanimanje, iako je istovremeno jedan pravnik ili ekonomist nakon mjeseci na burzi sretan ako dobije plaću od 4.500 kuna - ukazuje predsjednik HGK-ŽK Varaždin, dodajući da se tvrtke u posljednje vrijeme sve više suočavaju s problemom izvršavanja narudžbi zbog nedostatka stručne radne snage. U obrazovnom je sustavu, kako napominje, potrebno uskladiti mnogo dionika, odnosno tvrtke, školstvo, ministarstva, roditelje i učenike.

- Možemo danas govoriti kako ćemo privući autoindustriju, no imamo li kadar za takvu vrstu industrije? Ne. Imamo kadar koji zna glumiti, pjevati, plesati, pa nemojmo onda sanjati o privlačenju autoindustrije! Premda će se mnogi na to uvrijediti, moramo postati svjesni toga - kaže.

Što je s centrima kompetencije?

Nove tehnologije, koje nose veći BDP, mogu se kupiti, privući ili razviti vlastitim snagama, ukoliko su zaposlenici educirani.- To možeš postići vlastitim snagama ili možeš privlačiti investitore koji imaju takve tehnologije. No, tu opet morate imati kadar koji može razumjeti te tehnologije. Sve smo to mi imali. Nekad je svaka tvrtka imala svoju znanstvenu jedinicu ili razvojne centre, a sada nemaju gotovo ništa. Jedini pravi razvojni centar u Hrvatskoj je Institut Ruđer Bošković - drži Cesarec.

Tvrtkama se danas pruža prilika da povuku sredstva i ustroje razvojne centre, odnosno centre kompetencije koje gospodarstvo može razviti u suradnji sa sveučilišnim znanstvenim institucijama ili preko općina, gradova i županija.

- Nažalost, rijetke općine i gradove to zanima. Zanima ih samo asfaltiranje, odnosno kubici betona ili zemlje, u najboljem slučaju kakav vrtić ili starački dom. I to je nužno, ali to nisu razvojni projekti. Sve dok to ne shvatimo, nema napretka. Kada će jedna općina ili grad u svojoj viziji imati znanstvenu ili razvojnu jedinicu, to će biti uspjeh - ukazuje Cesarec.

Pojedine tvrtke idu u tom smjeru, naročito one s područja Ludbrega, ali to je nedovoljno.

- Danas nemamo općinu ili grad koji bi uložili u kakav centar kompetencije, a što nam je potrebno kako bismo razvijali neku djelatnost na kojem će se temeljiti daljnji razvoj. Neke tvrtke unutar sebe pokušavaju ne- što slično, ali je toga puno premalo - upozorava Cesarec te dodaje da su u nas rijetki pozitivni primjeri, kao što je grad Lepoglava sa svojim projektom Tehnološkog centra drvne industrije.

Budućnost nije u krumpiru i zelju

Cesarca posebno žalosti što mnogi ne vide velik potencijal u poljoprivredi na području Varaždinske županije.

- Ne možemo vječno ostati na zelju i krumpiru. Naravno, to ostaje, ali tu imamo isti problem kao i s tekstilnom i kožarskom industrijom. Moramo pronaći novo znanje, nove gotove proizvode. Vrijeme univerzalnih stvari je prošlo. Ovo je vrijeme digitalizacije gdje konkretno možete raditi za kupca i ostvariti njegove želje. Naš je cilj ne samo raditi inovaciju radi inovacije, nego raditi inovaciju koja će se realizirati i donijeti novu dodanu vrijednost - naglašava Cesarec te dodaje da HGK želi stvoriti pretpostavke za novu vrstu industrije, samim time i za povećanje BDP-a, no pitanje je hoće li imati podršku politike, odnosno hoće li politika to razumjeti.

Business Intelligence

U sklopu projekta “Transnational Technology Transfer Training” osposobljavat će se osobe za transfer tehnologije.

- Želja nam je svojevrsni “business Intelligence”, odnosno osposobljavanje osoba koje će ići na sajmove, vidjeti nove tehnologije i donijeti ih ovamo. Čim ćete imati nekoliko novih tehnologija, postat ćete meka i za one koji bi htjeli takve tehnologije razvijati te će dolaziti k vama - napominje predsjednik ŽK. Njegovu su ideju prihvatili predstavnici više od dvadesetak tvrtki s područja Varaždinske županije.

- Kao cilj smo si postavili industriju 4.0, no da biste mogli prihvatiti nove tehnologije, najprije morate stvoriti pretpostavke za digitalizaciju. Ne želim izdvajati nijednu tvrtku, no predvodnik s kojim najviše radimo je ludbreška Oprema. Ostale tvrtke su iz metalske bran- še i strojogradnje, ali ima i obućara, kožara i tekstilaca, kao i IT-jevaca - kaže Cesarec

Martina Pižeta

Novinar

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.