- Prvi govor koji je neki zastupnik u Hrvatskom saboru održao na narodnom hrvatskom jeziku je znameniti govor Ivana Kukuljevića Sakcinskog 2. svibnja 1843. godine - podsjećaju iz Gradskog muzeja Varaždin u kojem se ponovno, nakon više od mjesec dana, mogu razgledati izložbene postave u Starom gradu, palači Herzer i palači Sermage.
U povodu održavanja govora iz Gradskog muzeja Varaždin podsjećaju kako govor predstavlja prekretnicu u političkoj i književnoj povijesti hrvatskog naroda.
- U svom obraćanju saborskim zastupnicima pozvao ih je da donesu odluku o zamjeni „mrtvog latinskog“ jezika živim narodnim. Pritom ih je podsjetio na potrebu zajedništva i očuvanja Hrvata i Slavonaca kao slobodnog i nezavisnog naroda. Govor je izazvao burne reakcije, od mlađih zastupnika bio je popraćen oduševljenim aplauzom, dok su stariji bili suzdržaniji smatrajući ga pomodnim odjekom događanja u drugim europskim zemljama i njegovom mladošću. Međutim, dvadeset sedmogodišnji Kukuljević ubrzo se svojim javnim nastupima i tekstovima u tadašnjim glasilima profilirao u jednog od najistaknutijih govornika u Hrvatskoj. Njegovom zaslugom, na sjednicama Sabora i županija sve se više raspravljalo na narodnom govoru, sve do 1847. kada je postao službeni jezik u Hrvatskoj - navode u Gradskom muzeju Varaždin.
Ivan Kukuljević Sakcinski bio je hrvatski književnik, političar, povjesničar, epigrafičar, konzervator, arhivist i sakupljač umjetnina. Prvi je započeo s pothvatom znanstvenog argumentiranja i artikuliranja ukupnosti činjenica koje tvore hrvatski nacionalni identitet te ukazao na njegove osobitosti. Shvaćajući važnost institucija, a napose arhiva i muzeja u smislu sabiranja, čuvanja, znanstvenog obrađivanja i prezentiranja materijalnih svjedočanstava hrvatske baštine, te kritičkog pristupa obrađivanja hrvatske povijesti, Kukuljevića se s pravom može nazvati začetnikom hrvatskog identiteta.
U povodu 200. obljetnice njegova rođenja Hrvatski povijesni muzej i Gradski muzej Varaždin realizirali su veliku izložbu Ivan Kukuljević Sakcinski – začetnik hrvatskog identiteta, koja je u Zagrebu i Varaždinu održana 2016. – 2017. godine. Na povijesnoj sjednici Hrvatskog sabora održanoj 23. listopada 1847. prihvaćen je prijedlog Ivana Kukuljevića Sakcinskog o uvođenju hrvatskog jezika u škole i urede kao službenog. Odluci je prethodio veličanstven Kukuljevićev govor koji se smatra simbolom hrvatske nacionalne svijesti, a koncept govora čuva se u fundusu Gradskog muzeja Varaždin. Predmeti iz ostavštine obitelji Kukuljević Sakcinski nalaze se i u fundusu Gradskog muzeja Varaždin, od kojih je manji dio izložen u Stalnom postavu Kulturno-povijesnog odjela u Starom gradu.
