ZABRINJAVAJUĆE Na jedno prijavljeno silovanje u Hrvatskoj, dolazi do 20 neprijavljenih

Napisao/la: -

Povodom Međunarodnog dana žena kojeg smo obilježili 8. ožujka s članicama udruge Ženska soba, Josipom Tukarom Komljenović i Kristinom Mihaljević razgovarali smo o jednom od velikih problema u Hrvatskoj, a to je seksualno nasilje čije su žrtve u gotovo 100 posto slučajeva - žene.

Ženska soba je neprofitna organizacija, osnovana s ciljem osnaživanja žena i osvještavanja institucija i javnosti o seksualnom nasilju i seksualnim pravima, kroz edukaciju, istraživanja, lobiranje i javni rad.

Kroz razgovor članice udruge Ženska soba ukazale su na najveće probleme u hrvatskom društvu i zakonodavstvu vezano za seksualno nasilje te dale i konkretne prijedloge na koji način poboljšati situaciju i olakšati žrtvama.

Kakvo je stanje vezano za seksualno nasilje u Hrvatskoj?

Pregledom provedenih istraživanja u Republici Hrvatskoj dolazi se do podataka da je gotovo 14 posto mladih doživjelo seksualno nasilje u djetinjstvu, pet posto adolescentica je doživjelo silovanje i pokušaj silovanja, 17 posto žena doživi silovanje ili pokušaj silovanja dok se kod žrtava nasilja u obitelji taj broj penje na gotovo 50 posto. Rezultati pokazuju i da je 55 posto žena doživjelo neželjene seksualne primjedbe i vulgarne ponude, 43 posto doživjelo je neželjeno i prisilno dodirivanje tijela, 17,5 posto doživjelo je silovanje ili pokušaj silovanja, a devet posto ih je doživjelo seksualne odnose iznuđene lažima i ucjenama (Mamula, M. (2006.), Stanje seksualnih prava žena u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja. Zagreb.)

Tamne brojke

Koliko se osoba, prema vašim saznanjima, odlučuje prijaviti seksualno nasilje i kakve su konkretne brojke?

Za seksualno nasilje je karakteristična najviša proporcija tamnih brojki, odnosno činjenica da na jedno prijavljeno silovanje dolazi od 15 do 20 neprijavljenih. Od ukupnog broja žena koje su doživjele nasilje samo ih je pet posto prijavilo nasilje policiji i/ili Državnom odvjetništvu (Mamula, 2006.). Među prijavljenim djelima, u razdoblju od 2000. do 2010. godine najčešće je prijavljeno kazneno djelo bludne radnje (34 posto), zatim silovanje (15 posto), zadovoljavanje pohote pred djetetom ili malodobnom osobom (14 posto), spolni odnošaj s djetetom (10 posto), dok su ostala kaznena djela zastupljena s manje od 10 posto. Silovanje čini udio od 15 posto u broju promatranih prijavljenih kaznenih djela. Žrtve seksualnog nasilja u 86 posto slučajeva su žene. Žene su žrtve u 92 do 98 posto slučajeva prijavljenih silovanja te u 94 posto prijavljenih slučajeva prisile na spolni odnošaj. U 96 posto prijavljenih djela, počinitelji su muškarci. S obzirom na odnos žrtva – počinitelj može se zaključiti da ova kaznena djela predstavljaju oblik rodno uvjetovanog nasilja (Mamula, M. ur. (2011.) Seksualno nasilje u Hrvatskoj 2000.-2010. Zagreb).

Prema novom Kaznenom zakonu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013. godine, a u skladu s podacima MUP-a za 2016. godinu, ukupno je bilo 434 prijavljenih kaznenih djela protiv spolne slobode, od čega je 116 djela spolnog odno- šaja bez pristanka, 96 silovanja (81 silovanje te 15 pokušaja silovanja), 115 djela bludnih radnji, 36 djela spolnog uznemiravanja te 71 djelo prostitucije. U 99,1 posto spolnog odnošaja bez pristanka te 94,8 slučaja silovanja, žrtve su bile žene.

Po čemu je seksualno nasilje specifično?

Seksualno nasilje je okruženo brojnim mitovima i stereotipima čiji je cilj umanjivanje ozbiljnosti proživljenog nasilja, okrivljavanje žrtve, nalaženje olakotnih okolnosti za počinitelje, a zajednički nazivnik većine tih mitova je duboko ukorijenjena rodna neravnopravnost. Seksualno nasilje je jedno od prevladavajućih oblika rodno uvjetovanog nasilja, odnosno oblika nasilja u kojemu su u većini slučajeva žrtve žene, a počinitelji muškarci. Seksualno nasilje se ubraja u najmanje prijavljivane zločine upravo zbog naslijeđa sramote. Podaci o rasprostranjenosti uglavnom dolaze iz tri izvora: slučajevi koji su prijavljeni policiji, slučajevi zabilježeni kroz razna istraživanja te dostupni podatci specijaliziranih organizacija koje pružaju pomoć i podršku žrtvama nasilja. U literaturi se, vezano uz prijave, govori o konceptu piramide tako da vrh piramide čine slučajevi prijavljeni policiji, zatim slijede oblici nasilja otkriveni u istraživanjima, dok bazu čine slučajevi koji nikad nisu prijavljeni. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaka četvrta žena tijekom života doživi seksualno nasilje od strane partnera, a trećina djevojaka prisiljena je na prvi seksualni odnos.

Cijeli razgovor pročitajte u tiskanom izdanju Varaždinskih vijesti

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.