Veće prihode općine i gradovi usmjerili svojim zaposlenicima, iznimke Varaždin i Ludbreg

Napisao/la: vv / jutarnji list / hrt -

Suficitu od gotovo dvije milijarde kuna imale su na kraju prošle godine županije, gradovi i općine jer se država u potpunosti odrekla prihoda od poreza na dohodak. No, kako navodi Jutarnji list, umjesto da su taj novac utrošile na investicije, projekte koji se sufinanciraju iz fondova EU ili smanjile porezno opterećenje građana, velik dio njih povećao je prošle godine rashode za zaposlene, kao i broj zaposlenih.

U Ministarstvu financija, kažu navodi Jutarnji list, ostali su nemalo iznenađeni i šokirani kada su, nakon preliminarnih rezultata financijskih izvješća, shvatili da su gradovi, općine, a manje i županije, umjesto na investicije, dio novca kojeg se država odrekla potrošili na - plaće. O kojem se iznosu radi, nije još točno poznato, ali Jutarnji list navodi da je i broj zaposlenih u JLS-ima za oko 200 veći u odnosu na 2017. Na kraju 2017. ukupan broj službenika i namještenika bio je 13.744, a od tog broja samo ih je u Gradu Zagrebu gotovo 3.000.

- I dok je, s jedne strane, Vlada u poreznim izmjenama rasteretila građane i poduzetnike za 6,3 milijarde kuna, jedinice lokalne samouprave, unatoč povećanim prihodima i značajnom suficitu ne planiraju smanjenja niti ukidanje prireza,  s druge strane povećavaju trošak za plaće kao i broj zaposlenih. Tako je, primjerice, Grad Senj, na čijem je čelu HDZ-ovac Sanjin Rukavina, povećao rashode za zaposlene čak za trećinu - u 2017. trošili su 7,8 milijuna kuna na plaće, a prošle godine čak 10,3 milijuna kuna, što znači da je došlo do značajnijeg povećanja broja zaposlenih. Zbog izmjene zakona prihodi su im se povećali za 30 posto, sa 39,8 milijuna kuna na čak 51,4 milijuna kuna, što znači da su sav prihod koji im je država “prepustila” potrošili na plaće, navodi Jutarnji list.

Povećane rashode za plaće bilježi i Split, kojem je na čelu HDZ-ovac Andro Krstulović Opara, i to za 11,7 posto, pa su tako lani potrošili 66,6 milijuna kuna na zaposlene.

- To je rezultat ugovorenih projekata EU, odnosno zapošljavanja djelatnika u ured i službu EU čije se plaće u potpunosti sufinanciraju od strane fondova EU. Tijekom 2018. je sklopljen novi kolektivni ugovor za službenike i namještenike gradske uprave čija su kolektivna prava prijašnjih razdoblja bila vezana uz rast poreznih prihoda, odnosno rastom poreznih prihoda Grad je bio obvezan isplatiti prigodne nagrade”, pojašnjava se u bilješkama uz izvješće.

I u Gradu Zadru bilježe povećanje rashoda za zaposlene od 4,14 posto - u 2017. na njih su potrošili 166,5 milijuna kuna, a u prošloj godini 173,4 milijuna. Rijeka je povećala rashode za 2,4 posto, na 66,1 milijun kuna, Slavonski Brod troši 1,5 milijuna kuna više, Karlovac 1,2 milijuna kuna više, a Šibenik 3 milijuna kuna više, s time da su oni imali povećanje zbog programa javnih radova i isplate božićnica.

Dubrovnik je, pak, povećao rashode za plaće za čak 15,3 posto u odnosu na 2017. pa tako sada troše gotovo 43 milijuna kuna na plaće zaposlenih, a prihodi su im se zbog poreznih izmjena povećali za čak 90 milijuna kuna.

- Ima i svijetlih primjera. Osijek, na čijem je čelu nezavisni Ivica Vrkić, smanjio je rashode za zaposlene za oko 300.000 kuna unatoč povećanju prihoda od 30-ak milijuna kuna. I SDP-ovka Kristina Ikić Baniček je u Sisku uspjela smanjiti rashode za zaposlene za pola milijuna kuna, a Ivan Čehok, gradonačelnik Varaždina, potrošio je gotovo milijun kuna manje za zaposlene, navodi Jutarnji list.

Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega, unatoč značajnom povećanju prihoda, od čak 14,7 milijuna kuna, rashode za zaposlene održao je na razini 2017.

- Mi smo prilično škrti što se tiče zapošljavanja, tako da nismo zapošljavali niti podizali plaće, osim što smo pratili državu koja je povećala plaće državnim službenicima. Puno naših zaposlenika radi na europskim projektima, trudimo se ponašati ekonomično i povećavati učinkovitost postojećih kadrova. Mi smo povećanje prihoda isključivo iskoristili za investicije i projekte EU - rekao je Bilić za Jutarnji list.

Plaće su rasle i u većini općina, s nekim izuzecima, poput, primjerice bogatog Primoštena i još nekim općinama.

Ministar financija Zdravko Marić  istaknuo je za HTV žaljenje zbog svega toga.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.