ZABRINJAVAJUĆE Svaki dan se susreću s patnjom, agonijom i smrću, a u timu nemaju pshologa

Napisao/la: -
Nataša Dumbović, koordinatorica palijativne skrbi Varaždinske županije. Nataša Dumbović, koordinatorica palijativne skrbi Varaždinske županije. Foto: Krešimir Đurić

Suvremena medicina bavi se napretkom za izlječenje bolesti, no kod mnogih teških bolesti poput karcinoma, čovjek se često mora suočiti s vlastitom smrtnošću. Koliko je to teško i kako teška dijagnoza utječe na pojedinca, ali i cijelu obitelj, govorila je nedavno održanoj skupštini Hrvatske udruge leukemija i limfomi Nataša Dumbović, koordinatorica palijativne skrbi Varaždinske županije.

Bolno i teško

- Put bolesti je često dug, bolan i težak za svakog pojedinca, ali i obitelj. Teške bolesti iscrpljuju fizički, psihičku, duhovno i socijalno i zato i pojedinac i obitelj trebaju podršku ne samo zdravstvenih djelatnika, nego i socijalnih radnika, duhovnika, volontera, lokalne samouprave, cjelokupnog društva - kazala nam je N. Dumbović te pojasnila kako je zadaća palijativnog tima upravo da tu podršku i osigura.

Uz koordinatoricu Dumbović, tu je i mobilan palijativan tim u kojem su dr.med. Marija Kolačko te prvostupnica sestrinstva Branka Borak, a brinu o 170 palijativnih pacijenata.

- U timu nam kronično nedostaje psiholog koji treba pacijentima i obiteljima, ali i nama - kazala nam je N. Dumbović te pojasnila kako je posao u palijativnoj skrbi mentalno i psihički iscrpljujući.

- Mi pacijente i članove njihove obitelji pripremamo na odlazak, na kraj života, a to nije nešto o čemu učite u školi. U školi su nas učili izlječenju i pomaganju ljudima, a mi u palijativi čovjeku olakšavamo zadnje dane života da ih provedu u dostojanstvu. Radimo s ljudima koji su na kraju života i krajnji ishod je uvijek odlazak pacijenta i obitelj u žalovanju. I uistinu je teško posao ne nositi doma - kazala nam je Nataša Dumbović te pojasnila kako ne može bilo tko raditi u palijativnoj skrbi.

- Svi mi koji radimo u palijativi se prvo moram pomiriti sa svojom smrtnošću moramo biti svjesni da smo prolazni na ovom svijetu i moramo biti psihološki stabilni - kazala nam je Nataša Dumbović koja smatra da javnost nije dovoljno informirana o psihološkim aspektima bolesti.

- Vlada pogrešno uvjerenje da su depresija i anksioznost normalna stanja palijativnog bolesnika. Na psihološko stanje bolesnika, ali i obitelji može se utjecati kroz psihološko savjetovanje i edukaciju. Iako mi dajemo sve od sebe, nažalost u nekim situacijama nismo dovoljno kompetentni - kazala je Dumbović te istaknula kako tu u prvo redu misli na potrebnu pomoć za malodobnu djecu.

- Kako je maloljetnom djetetu kada gleda patnju i propadanje svojih najbližih ili kada im roditelj umire? Kako je ići na posao ili u školu, a znate da vaš voljeni leži doma u patnji i agoniji? Kako odgovoriti na pitanje zašto baš meni? Na ta i druga važna pitanja najbolje može odgovoriti psiholog - kazala nam je Nataša Dumbović .

- Psihološka pomoć za članove tima bi također trebala biti jedna od osnovnih sastavnica palijativne skrbi budući da se svakodnevno susrećemo s patnjom, agonijom i umiranjem. Psihološki kapaciteti zbog toga se troše što dovodi do izgaranja na poslu, depresije, smanjenje mogućnosti empatije i drugih stanja koja rezultiraju time da ljudi odlaze iz palijativne skrbi. Zato je nužno članovima tima osigurati mogućnost psihoedukativnih grupa i edukacija kako bi pružali što kvalitetniju palijativnu skrb - istaknula je Dumbović te kazala kako se bolesnici suočavaju s najrazličitijim izazovima.

- Mnogi bolesnici koji odlaze na kemoterapiju ne znaju za sve nuspojave koje kemoterapija nosi, među najčešćima nuspojavama za koje nas zovu su opća slabost organizma. I kada čovjek koji je do jučer odlazi na posao ne može ustati iz kreveta nastaje strah i panika, a radi se o uobičajenoj nuspojavi kemoterapije - kazala je Dumbović te pojasnila kako tim za palijativu educira bolesnika i obitelj o bolesti te kako se s njome nositi. Tabu tema Uz to, obitelji se pomaže prilagoditi način života i svakodnevnu rutinu te da preuzmu kontrolu nad životom i zadrže pozitivan stav.

- U našoj Županiji je umiranje i suočavanje s terminalnim bolestima dosta tabu tema i ljudi izbjegavaju o tome govoriti. Živimo u društvu u kojem u javnom prostoru bolest i smrt ne prikazuju već samo familije koje su dobro i zdrave. I djeca su uče da nema bolesti, stariji ljudi se često smještaju u domove i izolirana su od starijih ljudi koji odlaze tako da mnogo puta ljudi ne shvaćaju da je kraj sastavni dio tog života. Zato kada se nađu u takvim situacijama to je jako veliki stres - kaže Nataša Dumbović koju veseli da se ipak situacije mijenja nabolje.

- Ljudi vide da im pomažemo i iako su mnogi u početku skeptični kada počnu raditi s nama reakcije su pozitivne. Zato i ovim putem pozivam sve koji trebaju pomoć oko palijativne skrbi, ne samo bolesnici i obitelji nego i profesionalci, da nam se jave - kazala je Dumbović te istaknula kako je pomoć koju pruža palijativni tim potpuno besplatna, tj. financirana od strane HZZO-a.

Svi koji imaju potrebu za pomoć s palijativnim bolesnikom mogu se javiti na brojeve telefona 099 398 5073 ili 042 398 571 te na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

“Poboljšanja kvalitete života kad život gubi smisao”

- Palijativna skrb, kao struka počiva na timskom radu različitih stručnjaka, razvila se kao zasebna filozofija zbog potrebe za brigom ne samo o čovjeku koji umire, već i o njegovoj obitelji. Palijativna skrb ima za cilj vratiti dostojanstvo pojedincu, a obitelji educira i aktivno uključuje u liječenje i odlučivanje o skrbi. Sve to dovodi do poboljšanja kvalitete života kad život gubi smisao. Palijativna skrb obitelji i bolesniku može pomoći da što je moguće kvalitetnije proživi život do samog kraja, da daje stručnu i profesionalnu podršku bolesniku i obitelji te da pomogne za vrijeme žalovanja - pojasnila je Nataša Dumbović.

- Palijativna skrb, kao struka počiva na timskom radu različitih stručnjaka, razvila se kao zasebna filozofija zbog potrebe za brigom ne samo o čovjeku koji umire, već i o njegovoj obitelji. Palijativna skrb ima za cilj vratiti dostojanstvo pojedincu, a obitelji educira i aktivno uključuje u liječenje i odlučivanje o skrbi. Sve to dovodi do poboljšanja kvalitete života kad život gubi smisao. Palijativna skrb obitelji i bolesniku može pomoći da što je moguće kvalitetnije proživi život do samog kraja, da daje stručnu i profesionalnu podršku bolesniku i obitelji te da pomogne za vrijeme žalovanja - pojasnila je Nataša Dumbović.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.