S POVODOM Neurokirurg N. Kudelić i neurologinja Dobec Gorenak o bolestima mozga

Napisao/la: Varaždinske vijesti -
S POVODOM Neurokirurg N. Kudelić i neurologinja Dobec Gorenak o bolestima mozga Foto: OB Varaždin

Moždani udar jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice. Jedan je od vodećih uzroka prijevremene smrti i vodeći uzrok invaliditeta u odraslih osoba. Povodom Tjedna mozga, koji se u Hrvatskoj obilježava od 12. do 18. ožujka, a s ciljem preventivnog djelovanja i pravovremenog liječenja rizičnih faktora koji bi mogli dovesti do nastanka stručnjaci s područja neurologije i neurokirurgije Opće bolnice Varaždin – liječnici Dubravka Dobec Gorenak i Nenad Kudelićem, dali su najvažnije informacije o moždanom udaru, kako ga prepoznati i spriječiti te što u slučaju da dođe do njega.

Što je moždani udar?

Nenad Kudelić: Moždani udar je naglo nastalo neurološko oštećenje izazvano poremećajem cirkulacije u mozgu, koje se događa zbog iznenadnog, djelomičnog ili potpunog prekida protoka krvi u mozgu, ili zbog krvarenja. Medicinski razlikujemo dvije vrste moždanog udara: ishemijski gdje je došlo do začepljenja moždane žile i do odumiranja dijela mozga kojeg je ta krvna žila opskrbljivala krvlju, a drugi je hemoragijski koji je izazvan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo. Klinička slika ovisi o mjestu na kojem je došlo do moždanog udara, odnosno o njegovom intenzitetu. Tako postoje određeni blaži poremećaji koji se mogu manifestirati, npr. određene smetnje govora, pa sve do teških stanja s dubokom moždanom komom koja vrlo često završe i smrću. Dob, mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja povezani su s povećanom učestalošću nastanka moždanog udara, pa se nazivaju čimbenicima rizika za nastanak moždanog udara.

Dubravka Dobec Gorenak: Znamo da moždani udar raste sa životnom dobi i da se iznad 55 godina starosti vjerojatnost za nastanak moždanog udara svakih deset godina udvostručuje. Iako je to bolest starije životne dobi koja nešto više zahvaća mušku populaciju, moram naglasiti kako se danas smatra da deset posto svih moždanih udara dožive ljudi mlađi od 50 godina. Izuzmemo li dob, spol i određenu genetsku determiniranost na što ne možemo utjecati, važni rizični faktori za nastanak moždanog udara su visoki krvni tlak, šećerna bolest, određene bolesti kardiovaskularnog sustava, pušenje, pretjerano konzumiranje alkohola, fizička neaktivnost, pretilost, nezdrava prehrana, stres… Stoga je važno za napomenuti kako sve ove bolesti danas možemo liječiti, na njihov tijek medikamentozno utjecati, te ono što ja najbitnije pravodobno ih početi kontrolirati. Važno je otići povremeno na kontrolu kod svog odabranog liječnika, izmjeriti krvni tlak, razinu šećera, ali i masnoća u krvi, napraviti elektrokardiogram (EKG). Ono što bih isto htjela napomenuti, a često nam ljudi zaborave reći prilikom pregleda, su određene nepravilnosti koje su im se javile u određeno vrijeme, kratko trajale i nestale. To je tzv. tranzitorna ishemijska ataka koja može imati sve simptome moždanog udara, ali bez vidljivih trajnih oštećenja, traje kratko i kad tegobe prođu pacijent na njih zaboravi. A onda se za mjesec do dva pacijenti jave s istim takvim smetnjama koje traju znatno dulje, odnosno kada je došlo do moždanog udara. Stoga, njezino prepoznavanje i liječenje mogu smanjiti rizik od nastanka pravoga moždanog udara.

tjedanmozga2

Koji znakovi se nikako ne smiju zanemariti?

Dobec Gorenak: Potrebno je zaista voditi računa o svom zdravlju, ne pretjerivati, ali ne smije se niti zanemarivati vlastito zdravlje. Ako se uoče određeni znakovi, a došli ste i u određenu životnu dob, ti znakovi ne smiju se zanemariti već je potrebno potražiti liječničku pomoć. Nagla slabost ili utrnulost lica, ruke, noge, jedne strane tijela, prolazne smetnje govora, iznenadne neočekivane vrtoglavice, nagla i jaka glavobolja nepoznata uzroka – sve su to simptomi zbog kojih je potrebno javiti se svom liječniku.

Koji su simptomi koji bi mogli ukazivati da je došlo do moždanog udara?

Kudelić: Kad govorimo o mozgu i manifestacijama bolesti, mi zapravo govorimo o topografskoj organizaciji mozga – točno određeni dio mozga ima određenu funkciju. Ako imate oštećeni vrlo mali dio mozga, koji pokreće primjerice ruke ili noge, imat ćete ispad funkcije ruke ili noge. Ili ako imate moždani udar na području mozga koji je odgovoran za govor, možete imati vrlo mali inzult, a da se to manifestira velikim neurološkim deficitom, u smislu smetnji govora. Isto tako postoje područja mozga koja mi kolokvijalno zovemo nijemima, gdje može biti zahvaćen i veći dio samog moždanog parenhima, a da se to prema van ne manifestira toliko dramatično. Dakle sve ovisi prvenstveno o lokalizaciji, mjestu gdje je nastupio moždani udar te o njegovom intenzitetu.

Ima li vraždinska Opća bolnica sve po pitanju dijagnostike, opreme, ali i stručnog kadra kada je riječ o dijagnostici i liječenju bolesnika s moždanim udarom?

Kudelić: Sa zadovoljstvom mogu reći da na Odjelu za neurologiju Opće bolnice Varaždin postoji sva dijagnostička oprema koja je potrebna za dijagnosticiranje i liječenje bolesnika koji dožive akutni moždani udar i on se u Općoj bolnici Varaždin liječi po svim svjetskim standardima. Ono, što me posebno veseli, i kao ravnatelja te ustanove, koji suportira takav oblik terapije, a koji je iznimno skup, je da se u našoj bolnici provodi tzv. tromboliza kojom se „otapaju“ sitni ugrušci i upravo s tom metodom sprječavaju se velika oštećenja koja bi nastala da takav oblik liječenja u ranoj fazi nije bio primijenjen. Neurokirurgija također spremno odgovara izazovima koji su stavljeni pred nju, posebice kada je riječ o hemoragijskom moždanom udaru kada se pacijent mora podvrgnuti operaciji kako bi se smanjili budući rizici, popravile određene abnormalnosti krvnih žila uzrokovane moždanim udarom. U takvim slučajevima mi pacijentu postavljamo cjevčicu, odnosno kateter u moždanu komoru, putem kojeg se drenira krv i na taj način smanjuje tlak unutar glave. Vrlo rijetko, ali ponekad, radi se i operacijski zahvat uklanjanja samog ugruška. Veseli nas što smo i prije 3 mjeseca nabavili novi 128-slojni CT uređaj koji je neophodan za normalno funkcioniranje bolnice, pa tako i za odjel neurologije i neurokirurgije, a cijelu priču upotpunit će uređaj za magnetsku rezonanciju.

Osim liječnika, veliku ulogu u liječenju moždanog udara imaju i članovi obitelji?

Dobec Gorenak: Moždani udar veliki je šok kako za samog pacijenta, tako i za članove obitelji. Situacija u kojoj se pacijent našao je vrlo zahtjevna, često puta oni gube snagu, volju, postanu depresivni. Sve su to smetnje koje nosi bolest i koje su reakcije na samu bolest. Često puta znam reći kada netko doživi moždani udar i iznenada bude smješten u bolnicu, onda se skupi masa ljudi, od prijatelja, rodbine, susjeda, i onih koji protokolarno dođu posjetiti nekoga tko se razbolio. U tim trenucima našem pacijent ne treba toliki broj posjetitelja, već samo najuži članovi obitelji. Međutim, kada krene rehabilitacija, tada je našem pacijentu potrebna pomoć. Kada ga je potrebno možda s kolicima izvesti u šetnju, zamijeniti člana obitelji u brizi oko pacijenta da se i on odmori, tada je uloga šire obitelji, rodbine, susjeda od velike važnosti, tada je potrebno pokazati svoju dobru volju i pokazati kako na takvog bolesnika nisu zaboravili, nego ga uz svoju pomoć vraćaju u život. U svakom slučaju, vrijeme rehabilitacije je jako teško, iscrpljujuće, intenzivno i kompleksno, ali na tom putu se ne smije odustati, jer iako rehabilitacija ide sporo, ona ipak donosi određene rezultate.

Što učiniti kako bi s smanjio rizik od obolijevanja od moždanog udara?

Kudelić: Možemo preventivno djelovati na pojavu visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti pretilosti i sve one druge rizične faktore koji su povezani s nastankom moždanog udara. Znam da je teško biti idealan u svemu, ali ako samo razmišljamo o promjeni životnih navika, puno smo toga napravili po pitanju prevencije. Okrenuti se zdravijem načinu života, pravilnoj prehrani, fizičkoj aktivnosti, smanjiti konzumiranje alkohola, pušenja, redovito se kontrolirati – svi mi možemo minimalizirati rizik za pojavu moždanog udara.

"Hvala liječnicima i osoblju"

slukicpalinkas

Martina Slukić-Palinkaš, pacijentica koja je zbog svoje bolesti Chiari malformacije – hospitalizirana na Odjelu za neurokirurgiju u varaždinskoj Općoj bolnici. Kako su simptomi bili jako izraženi, bila je potrebna i operacija.

- Operacija je protekla u savršenom redu, bolje nije mogla. Zaista sam zadovoljna uslugom, ali i kvalitetom zdravstvene skrbi, a cijelom osoblju, liječnicima, medicinskim sestrama mogu samo uputiti jedno veliko hvala. Nakon konzultacije s liječnikom, uvjerena sam da će uslijediti i fizikalne terapije. Također, moram se paziti, ne smijem teško dizati i nakon svega toga, nadam se da će sve biti kao što je to bilo i prije - kazala je Martina.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.