Rasprava oko smeća proširila se preko Drave: uključili se čelnici Čakoma, Pre-koma…

| 12.1.2019. u 00:56h | Objavljeno u Aktualno

Dok istječe rok do kojeg bi okupljeni oko Facebook grupe Varaždinsko smeće trebali dati konkretne prijedloge radi pojeftinjenja i poboljšanja zbrinjavanja otpada,  rasprava o potonjem „prelila“ se i preko Drave. I to kako! Akteri tu nisu, naime, „tek“ nezadovoljni građani, već čelni ljudi komunalnih tvrtki iz Čakovca, Preloga i Varaždina, a i varaždinski je gradonačelnik Ivan Čehok dao svoj doprinos,  zapravo  potaknuo (dio) prekodravske rasprave o smeću…

Konkretni prijedlozi tek slijede

Prije tjedan dana u Varaždinu je održan prosvjed koje je neke oduševio, neke zabrinuo, a većinu zatekao, iz ovog ili onog razloga. Kako i ne bi, kad su razlozi okupljanja prosvjednika na središnjem trgu, kao što se moglo čuti među njima,  bili su itekako različiti; od nezadovoljstva zbog tekućeg i baliranog smeća pa do općenitog nezadovoljstva gradskom vlašću.  I na letku, kojim se pozivalo na prosvjed, vidjela se čitava lepeza razloga, iako su organizatori  tijekom prosvjeda isticali zapravo samo jedan: nezadovoljstvo načinom  zbrinjavanja komunalnog otpada i osobito njegovom naplatom. Kako su ukazali, uvjereni su da je i nakon uvođenja primarne selekcije moguće izbjeći poskupljenje, štoviše, račune čak spustiti ispod one razinu koja je bila prije poskupljenja 1. srpnja!? Fantastično, ukoliko bi to uistinu bilo moguće. Jer, ako ništa drugo, danas se OPG-u u Črncu plaća trajno zbrinjavanje biološkog otpada, što prije nije bio slučaj. Dobiti uslugu više, a plaćati isto ili čak manje – je li to stvarno moguće?

Kako bilo, nedvojbeno bi iskorak bio već i bilo kakvo smanjenje računa za otpad. Ali kako do toga doći, nije baš jasno jer prijedloga - nema. Može se, naime, tek čuti da je u sadašnjim okolnostima rješenje teško tražiti u manjem paušalu i državnoj subvenciji zbrinjavanja dijela otpada, pa ostaje samo redukcija broja pojedinog odvoza, primjerice, plastike i papira. No, ni to nije sigurno budući da tek treba vidjeti koliko je to i kako izvedivo s obzirom na, primjerice, broj spremnika. Da oko toga još treba „posložiti stvari“, odnosno raščistiti što se točno želi i kako bi se to moglo postići, zorno svjedoči i poziv  koji je u srijedu upućen svim članovima FB grupe Varaždinsko smeće. Naime, prije nego što grupa iznese svoje stavove tijekom razgovora na koje su pozvani od strane Grada,  pozvani su da „konkretiziranju pitanjima, odnosno prijedloge Gradu i Čistoći“ kako bi se mogli napisati „službeni zahtjevi grupe.“ Rok je 48 sati, dakle istekao je u petak, nakon čega će se „svi suvisli komentari i poruke sažeti u jedan prijedlog dokumenta.“  Dakle, nakon prosvjeda zbog viših cijena, sada se traže teško moguća konkretna rješenja kako cijene vratiti na prijašnju ili čak i manju razinu od one koja je bila prije 1. srpnja.

kk4.JPG

Pre-kom vs. Čistoća

Dok se čekaju konkretni, artikulirani i ostvarivi prijedlozi okupljenih oko Varaždinskog smeća radi poboljšanja usluge zbrinjavanja otpada i (pre)ambicioznog smanjenja cijene, možda se nešto može naučiti iz rasprave oko zbrinjavanja i naplete smeća, koja se proširila i preko Drave, i to u dva pravca.

Naime, nakon što je Čistoća putem odvjetničkog društva zatražila od Ureda državne uprave ocjenu zakonitosti četiri članka u odlukama o zbrinjavaju otpada u općini Martijenec i Ludbregu, koju pruža Pre-kom iz Preloga, direktor potonjeg poduzeća objavio  je na Facebooku već drugo pismo svom varaždinskom kolegi u Čistoći. Kao i u prethodnom svoj javljanju, prvo naglašava da se „čast i ugled stječu radom a ne prijavljivanjem i iznošenjem netočnih podataka o drugima“, direktor Pre-koma prvo veli da je zbog spomenute prijave „ostao šokiran“ te da ga zanima koliko je novaca dosada utrošeno za „prijavljivanja (odvjetnike) i nekih od svojih vlasnika“, zbog čega bi njega „nadzorni odbor društva ekspresno smijenio“.
-U prijavi Čistoće Varaždin osporavate nekoliko članaka Odluke navedenih JLS, više kozmetički, a vaša stvarna primjedba odnosi se samo na jednu stvar a to je da se ozakoni samo Vaš način određivanja cijene minimalne javne usluge (CMJU) po kućanstvu. Cijenu minimalne javne usluge po meni određuje vijeće JLS u svojoj Odluci. U RH trenutno najviše CMJU određuje se po volumenu spremnika (više od 50% JLS – Koprivnica, Novi Marof, Čakovec, Prelog…), neki kao vi određuju po kućanstvu, neki po m2, a neki dodaju i druge kategorije… Sve to je po meni zakonito jer su odlike donijele JLS, pa i Vaš način po kućanstvu, ali postavite si pitanje dali je to pravično, navodi direktor Pre-koma.

Ukazujući da su osporavani članci u odlukama isti kao i u nizu JLS, obećava da će ih ipak promijeniti „ako bi bilo koji članak odluka bio službeno proglašen nezakonitim“, ali i navodi da se prijavom  pokušava „njih slomiti“, odnosno „da i stanovnici susjednih JLS plaćaju veće račune za smeće“ umjesto da se i Čistoća „prilagodi svojim građanima i dogovori što „bolje“ cjenike i bolju uslugu“, navodi direktor Pre-koma koji varaždinskog kolegu poziva da primijeni mišljenje porezne uprave iz V/2018. godine i svojim korisnicima počnete, kao i sva komunalna društva,  naplaćivati 13% PDV-a i na varijabilni dio cijene, a na kraju navodi i cjenik u Općini Martijanec s jednom primopredajom MKO-a (60 lit MKO s kompostištem – 29,32kn; 60 lit MKO i 120 lit BKO – 34,75kn; 80 lit MKO sa kompostištem – 39,10kn; 80 lit MKO s 120l BKO – 46,33kn; 120 lit MKO sa kompostištem – 58,65kn i 120 lit MKO s 120 lit BKO – 69,50kn).

Pitanje je, međutim, hoće li ovako i ostati, budući da je Ured državne uprave Varaždinske županije prihvatio primjedbe koje je dao punomoćnik Čistoće u zahtjevu za obustavu sporne odluke Martijanca.

Izrezak.JPG

Tako se, uz ostalo, prihvaća primjedba punomoćnika da „propisivanje spremnika po kriteriju članova domaćinstva ne bi bilo u skladu s Uredbom, odnosno propisima – kriterij broja članova kućanstva mogao bi biti samo predložak za procjenu potrebe korisnika a time i veličine spremnika koji je predložiti u izjavi.“ Isto tko uvažena je primjedbe da nije u skladu sa zakonom uvođenje „povremenih korisnika“, kao i čl.4 st 2 koji glasi „ukoliko korisnici ne predaju miješani komunalni otpad barem jedanput u obračunskom razdoblju, davatelj usluge ima pravo naplatiti jednu primopredaju“. Nasuprot ovome, ukazujući da propisima to nije točno utvrđeno, Ured se nije izjasnio o tome što je u spornoj odluci iznos minimalne javne usluge vezan uz volumen spremnika, a ne po korisniku. Stoga na kraju naglašava da zbog kompleksnosti predmeta  zadržava mogućnost da za konačan sud o (ne)usklađenosti odluke s propisima dostavi prijavu nadležnom ministarstvu koje dosada nije našlo ništa sporno.

Avirović vs. Čehok

Dok je javljanje direktora Pre-koma potaknuo angažman odvjetnika Čistoće, javljanje direktorice Čakoma potaknuo je varaždinski gradonačelnik  Ivan Čehok. Naime, ukazujući da je u cijeloj Hrvatskoj komunalna poduzeća moraju platiti 1000 kuna za zbrinjavanje tone plastike, naveo je da Čakom taj iznos uštedi jer plastiku, koju građani odvajaju doma - odlaže na odlagalište Totovec, dok Varaždin nema svoje odlagalište pa plaća.  

ceok_FB_IMG_154722500353cehok_3.jpg

Direktorica GKP Čakoma Snježana Tkalčec Avirović prvo naglašava da tvrtka „ne krši zakon niti građanima naplaćuje nepostojeću uslugu“

- Riječ je jednostavno o nepostojanju održivog nacionalnog plana ili propisa prema kojima bi se plastični otpad koji se odvojeno prikupi, učinkovito zbrinuo i reciklirao. Što se Čakoma tiče, sav razvrstani plastični otpad koji prikupimo, najprije sortiramo, a onaj dio koji se može zbrinuti zbrinjavamo i to po najpovoljnijim uvjetima na tržištu. Preostala plastika za koju ne postoji mogućnost zbrinjavanja, jer se time nitko ne bavi ili je cijena previsoka, balira se i odlaže u privremeno skladište. Kako prema trenutnim zakonskim odredbama, takav otpad u privremenom skladištu može biti najviše godinu dana, prisiljeni smo ga odlagati na odlagalištu u Totovcu. To je u svemu u skladu sa zakonom, na tom zbrinjavanju ne zarađujemo,  znamo na kojem je mjestu plastika odložena, te je u svakom trenutku, ako se pojavi mogućnost, možemo izvaditi i zbrinuti, objašnjava.

Ukazuje da sve tvrtke koje se bave zbrinjavanjem otpada o ovom problemu, već godinama obavještavaju nadležno ministarstvo, no bez rezultata.

-Za informaciju, zbrinjavanje takve plastike trenutno stoji otprilike 650 kuna po toni te bi taj trošak trebali platiti građani preko cijene odvoza i zbrinjavanja. Kako se u poslovanju, uz načelo zakonitosti, vodimo i načelom ekonomičnosti, ne želimo da građani plaćaju cijenu nepostojanja nacionalnog plana učinkovitog i financijski održivog prikupljanja i zbrinjavanja otpadne plastike… Svima nam je u interesu čisti okoliš te što više recikliranog otpada, no koristit ćemo svaku zakonsku mogućnost koja nam omogućuje da trošak zbrinjavanja otpada tamo gdje su zakonska rješenja nejasna ili loša, ne prebacujemo na građane, zaključuje.