Preporuke Europske komisije: U starosnu mirovinu sa 67 već od 2020. Foto: ilustracija

Preporuke Europske komisije: U starosnu mirovinu sa 67 već od 2020.

I.D./VV/vecernji.hr | 13.3.2016. u 08:12h | Objavljeno u Aktualno

Iz Vlade su najavili da će pozitivno odgovoriti na preporuke Europske komisije vezane uz mirovinski sustav, piše vecernji.hr.

Zakon bi se trebao mijenjati u tri smjera - prvi je da će se povećati dobna granica za odlazak u prijevremenu mirovinu prvo na 62, a onda na 64 godine, odnosno skratiti razdoblje ranog odlaska u mirovinu s pet na najviše tri godine. Drugi je smjer raniji prelazak na radni vijek od 67 godina jer po sadašnjem zakonu postupno povećanje radnog vijeka sa 65 na 67 godina treba početi 2031. i završiti 2038. godine.

Mi se sad već nalazimo u prijelaznom razdoblju povećanja radnog vijeka za žene na 65 godina. Ono se provodi tako da svake godine žene moraju raditi tri mjeseca dulje dok se ne izjednače s muškarcima, što će se dogoditi 2030. godine. Ako bi se radni vijek počeo postupno povećavati na 67 godina već od 2020., tada bi se u tom desetogodišnjem razdoblju radni vijek žena svake godine povećao za šest mjeseci.

Osim dizanja praga za starosnu mirovinu, očekuje se povećanje novčane penalizacije za raniji kao i stimulacije za kasniji odlazak u mirovinu. Prema važećem zakonu, Hrvatima se mirovina trajno smanjuje 1,2 do 4,2 posto po godini ranijeg umirovljenja, po principu što je više staža i smanjenje je niže. Slovenija ima čak i niži postotak umanjenja od Hrvatske (od 1,2 do 3,6 posto), dok se u ostalim zemljama smanjenje mirovina kreće od 3,6 do 7,5 posto po godini ranijeg umirovljenja. Sindikalac Krešimir Sever odmah je negodovao te upozorio premijera da radnici ne odlaze u prijevremene mirovine svojom voljom nego zato što ostaju bez posla.

Danijel Nestić, stručnjak za mirovinski sustav, kaže da, iako neugodne, najavljene promjene imaju opravdanje iz dva razloga. Prvi je povezan s olakšanjem financijskog stanja cijelog mirovinskog sustava jer se usporava rast izdataka za mirovine. Budu li ljudi dulje radili, uplaćivat će više doprinosa pa će im i mirovine biti veće. Dulji radni vijek neće biti problem za ljude koji su zdravi i imaju posao, no problemi će se pojaviti kod ljudi koji ostanu bez posla i ikakvih primanja.