PIŠKORNICA Otpad iz Varaždinske županije na mehaničko-biološku obradu, ali u Koprivnički Ivanec

Napisao/la: -
Direktor Mladen Ružman i viši stručni suradnik za zaštitu okoliša Nikola Martinaga Direktor Mladen Ružman i viši stručni suradnik za zaštitu okoliša Nikola Martinaga

- Projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCGO) Piškornica ide dalje i pred nama su tri godine za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području četiri županije - poručio je to na jučerašnjoj pressici Mladen Ružman, direktor tvrtke Piškornica i Piškornica-sanacijsko odlagalište, čime je otklonio dvojbe što će biti s ovim zahtjevnim projektom nakon neslavnog odlaska njegovog prethodnika.

Cijena zbrinjavanja - nepoznanica

Ružman je, podsjetimo, za direktora spomenutih dviju tvrtki izabran sredinom studenog, nakon što je skupština Piškornice, koju čine župani Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-Križevačke i Krapinsko-zagorske županije i Općine Koprivnički Ivanec, smijenila dotadašnjeg direktora Mladena Jozinovića, koji si je nepripadno isplatio milijunski bonus.

U sklopu izlaganja "RCGO Piškornica – stanje i budućnost projekta" novi je direktor ukazao da je projekt RCGO Piškornica predviđen u svim strateškim dokumentima RH, a predstavljen je i EU te je kao takav i odobren.

Sada je, kazao je, došlo do faze aplikacije za sredstva EU.

- Nedostaje nam studija izvedivosti, koja je na razmatranju kod konzultanata Europske komisije, tzv. Jaspers. Nadamo se njihovom odgovoru do kraja ovoga mjeseca. Ambiciozno gledano, do rujna ove godine doći ćemo u priliku da apliciramo za sredstva EU u iznosu od 50 milijuna eura, no ja sam realan i smatram da je kraj godine termin kada ćemo krenuti s aplikacijom i dobiti sredstva predviđena za projekt - najavio je Ružman, naglasivši da projekt RCGO ne predviđa izgradnju energane ili spalionice za otpad.

Viši stručni suradnik za zaštitu okoliša Nikola Martinaga ukazao je da RCGO Piškornica predviđa mehaničko-biološku obradu otpada, odnosno mehaničku obradu s bioreaktorom.

- Studija izvedivosti razmatra održivost projekta na 30 godina. Rađena je od 2020. nadalje i u početku je predviđeno 135.000 tona otpada, no ta se količina kasnije povećava sukladno porastu BDP-a, a potom se smanjuje. Naime, s porastom BDP-a dolazi i do porasta životnog standarda građana, što za sobom nosi veće količine otpada. Studijom je predviđeno oko 300 kilograma otpada godišnje po stanovniku, što je ispod prosjeka RH - rekao je Martinaga.

Međutim, ni on niti Ružman nisu otkrili konkretnu ulaznu cijenu za otpad koji bi dolazio u Koprivnički Ivanec, navodeći da ona još nije utvrđena te da ovisi o nizu čimbenika, poput količine otpada i kretanju na tržištu otpada. To će, najavljuju, biti definirano u završnoj verziji studije. Međutim, ona trenutno ne može biti javno objavljena s obzirom da nije u vlasništvu tvrtke.

- Tako je definirano s izrađivačima studije, koju plaća Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, i sve dok nam je ne predaju na uporabu, ne možemo je objaviti. Bilo bi mi znatno lakše funkcionirati da je možemo objaviti, no to u ovom trenutku ne možemo učiniti - poručuje Ružman, dodavši da je svjestan da je to mimo odredbi Arhuške konvencije, ali da je takav naputak izrađivača i Fonda.

Za sanaciju i 40 milijuna kuna?

Što se tiče tvrtke Piškornica-sanacijsko odlagalište, odnosno tvrtke kćeri Piškornice koja upravlja odlagalištem u Koprivničkom Ivancu, do sredine veljače uvest će se NO i imenovati novi direktor da bi se izbjegla trenutna situacija da ista osoba predstavlja upravu u obje tvrtke. U svakom slučaju, novom će direktoru prioritet biti poboljšati stanje okoliša na odlagalištu.

Naime, Ružman je naveo da je analizom voda utvrđeno da su koncentracije arsena, fosfora, žive i željeza iznad dopuštenih koncentracija. Pritom se nadovezao na žalbu Općine Koprivničke Ivanec na dozvolu za gospodarenje otpadom u kojoj se ukazuje na mogućnost eksplozije plina.

- Stvari nisu tako alarmantne, no svjesni smo rizika i nadamo se potpori vlasnika da će nam pomoći u prikupljanju 3,5 milijuna kuna kako bismo pristupili zbrinjavanju plina koji nastaje na odlagalištu - rekao je Ružman.

Novom se dozvolom za gospodarenje otpadom, kako je napomenuo Ružman i Martinaga, ne povećava trenutni kapacitet odlagališta.
- Stanje je usklađeno s projektom koji datira iz 2004. godine i prema kojem je i predviđena izgradnja četvrte plohe. Ukupni kapacitet odlagališta iznosi 419.500 tona, a određen je rješenjem o okolišnoj dozvoli iz veljače 2016. godine, a trenutno je u tijeku njena izmjena - ukazao je Martinaga.
Odlagalište će, napominje, funkcionirati sve do početka rada RCGO Piškornica. Kada ono proradi, odlagalište se zatvara, a njegova bi sanacija mogla iznositi od 30 do čak 40 milijuna kuna.

Dobiti - nema?

Bivši direktor Jozinović, kaže Ružman, još nije vratio bonus koji mu je nepripadno isplaćen.

- U međuvremenu traju policijski izvidi nad obje tvrtke, a eventualni kazneni postupci ili pak građanski u kojem će tvrtka pokušati namiriti štetu s naslova isplate bonusa će potrajati - smatra.

Što se pak tiče dobiti tvrtke Piškornica-sanacijsko odlagalište iz 2016. od više od 10 milijuna kuna, ispada da ona ni ne postoji. Naime, Ružman je pojasnio kako su to likvidna sredstva iskazana u dobiti no korištena jer dobar dio nenaplaćenih potraživanja nije bio uredno i na vrijeme naplaćivan.
- Imate prikaz i bilancu na papiru i pravo stanje na računu. Na papiru izgleda bolje nego što je zapravo stanje na računu tvrtke. No, stanje nije takvo da smo nelikvidni i da ne možemo podmirivati obveze - naglašava Ružman dodavši kako su trenutno obje tvrtke likvidne i nisu u problemima.
- Međutim, eventualnim zatvaranjem odlagališta došlo bi do gomilanja smeća na ulicama, a tvrtka Piškornica-sanacijsko odlagalište istovremeno bi ostala bez prihoda, postala nelikvidna i na koncu završila u stečaju - ukazao je.

Iz Varaždinske županije najviše otpada

Iz pregleda zbrinutih količina otpada prema županijama za 2015., 2016. i 2017. godinu, a što je prezentirano novinarima, proizlazi kako je s područja Varaždinske županije 2015. zbrinuto ukupno 2.708 tona otpada, 2016. godine 12.680 tona, a lani čak 22.309 tona otpada, što predstavlja 31,86 posto udjela u ukupno zbrinutim količinama otpada.

- Oko 10 posto otpada dolazilo je s područja izvan četiri SZ županije, a moj je cilj da se polovicom ove godine prekine s time. Naime, to ne možemo odmah prekinuti jer postoje ugovorne obveze s našim poslovnim partnerima - navodi Ružman.

I on je prošli tjedan, baš kao i nedavno varaždinski župan Radimir Čačić, potvrdio kako aktualna uprava neće predlagati skupštini kupnju postrojenja za MBO u varaždinskom Brezju.

Martina Pižeta

Novinar

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.