Povodom 8. ožujka, međunarodnog Dana žena, na varaždinskom Trgu bana Jelačića u 10 sati Predrag Benčić, načelnik i njegovi suradnici iz PU varaždinske, kao i gradonačelnik Ivan Čehok i drugi predstavnici Grada Varaždina, nastavit će tradiciju čestitanja Dana žena vozačicama. Ovom preventivnom akcijom, tijekom koje će vozačice dobiti prigodan poklon i čestitku, želi se utjecati na sigurnost svih sudionika u prometu. Istim povodom, ali pola sata kasnije, članovi gradske i županijske organizacije HNS-a će na Franjevačkom trgu početi tradicionalnu podjelu jaglaca ženama i poželjeti im sve najbolje na njihov dan.
Dok se i na ovakav način danas naglašava i propagira ravnopravnost muškaraca i žena, samo 27% ljudi diljem svijeta vjeruje da društveni stavovi i ponašanja jednako tretiraju muškarce i žene, pokazala je WWS (WIN Worldwide Survey) studija, koja se provodi svake godine s ciljem mjerenja misli, očekivanja i percepcija ljudi vezanih uz relevantne teme za društvo i poslovanje. Mediana Fides je istraživanje provela u Hrvatskoj i u Sloveniji (Institut Mediana) na reprezentativnim uzorcima od 500 ispitanika u studenom 2018. godine.
Čak 48% ljudi vjeruje da su muškarci favorizirani, dok samo 17% vjeruje da su žene favorizirane, a 8% ne zna.
Upravo na Međunarodni dan žena, 8. ožujka, važno je skrenuti pozornost na veliku razliku u ravnopravnosti spolova između žena i muškaraca, ali i među zemljama svijeta.
Hrvati ne vjeruju u ravnopravnost spolova u politici, radnom mjestu te društvenom okruženju, ali vjeruju u ravnopravnost spolova kod kuće i u medijima.
Čak 38,2% od ukupnog broja ispitanika vjeruje da je rodna ravnopravnost postignuta kod kuće. Vjeruju da je dobar napredak postignut u medijima (22,3%) i u društvenom okruženju (20,1% neto). Politika je rangirana kao posljednja za ravnopravnost spolova (-0,7% neto).
Ako pogledamo dob, mlađe žene (18-34 godine) prijavljuju veću ravnopravnost spolova na poslu (9,6% neto) od starijih žena (55 + godina) (-3,9%).
Zabrinjavajuća je činjenica da žene koje se izjašnjavaju da su nezadovoljne također ističu vrlo negativnu ravnopravnost spolova na radnom mjestu (-23,1% neto), u politici (-27,6% neto), u društvenim uvjetima (-3,5% neto), u medijima ( -1,1% neto) i nizak, ali pozitivan rezultat kod kuće (6,2% neto).
Ako pogledamo susjedne zemlje, da je ravnopravnost između žena i muškaraca postignuta na poslu najviše vjeruju u Sloveniji (13,5% neto), manje u Italiji (-1,5% neto), a najmanje u Hrvatskoj (-12,7% neto).
Š
to se tiče ravnopravnosti spolova u politici, u to ne vjeruje ni jedna od ispitivanih susjednih zemalja.
Najviše nepovjerenja pokazuju Hrvati (-36,1% neto), zatim Slovenci (-19,3% neto) te Talijani (-14,6% neto).
Kad razmatramo jednakost spolova kod kuće, brojke su najpozitivnije. Ljudi u Sloveniji najviše su se složili s tom izjavom (63,1% neto), a zatim ljudi u Hrvatskoj (39,0% neto) i Italiji (38,4% neto).
Kad govorimo o ravnopravnosti spolova u društvenom okruženju Slovenija (27,5% neto) pokazuje daleko pozitivnije rezultate od Italije (6,5% neto) i Hrvatske (-1,3% neto).
U ravnopravnost spolova u medijima najviše vjeruju Slovenci (34,8% neto), a manje u Hrvatskoj (19,8% neto) te Italiji (17,4% neto).
Seksualno uznemiravanje žena jedan je od ozbiljnih problema u svijetu.
Čak 15,6% žena u dobi od 18 do 34 godine starosti prijavljuje da su prošle godine doživjele seksualno uznemiravanje.
Izrazito visoku razinu seksualnog uznemiravanja prijavljuju žene u dobi od 18 do 34 godine u Meksiku (43%), Irskoj (32%) te Australiji (29%).
Ako pogledamo druge dobne skupine, 8,1% žena u dobi od 35 do 54 godine starosti i 3,3% žena u dobi od 55 godina i više prijavilo je seksualno uznemiravanje u posljednjih godinu dana, dok je to učinilo samo 4,0% muškaraca.
Što se tiče situacije u Hrvatskoj i susjednim zemljama, prikazani podaci obuhvaćaju seksualno uznemiravanje oba spola i svih istraživanih dobnih skupina te iznose 4,6% za Hrvatsku, 1,4% za Sloveniju i 0,2% za Italiju.
U 2018. godini neki oblik fizičkog ili psihičkog nasilja doživjelo je 14,5% ljudi širom svijeta. Učestalost nasilja je najveća među ženama od 18 do 34 godine (20,3%).
Zemlje s najvišim stupnjem nasilja su: Paragvaj (34,6%), Meksiko (34,2%), Čile (31,4%), Južna Afrika (30,3%) te Indija (29,2%). Afrička regija bilježi najvišu razinu nasilja (27,7%).
A najnižu stopu nasilja u 2018. godini bilježe: Italija (2,4%), Vijetnam (3,1%), Indonezija (3,2%), Tajland (3,9%) i Južna Koreja (4,3%).
Ako se osvrnemo na Hrvatsku i Sloveniju, stupanj nasilja prijavljenog u zadnjih godinu dana nešto je veći u Hrvatskoj (19,6%), nego u Sloveniji (15,2%).
