Nataša Dumbović iz varaždinskog Doma zdravlja: Treba nam više stručnjaka palijativne skrbi Foto: N. Dumbović / privatni album

Nataša Dumbović iz varaždinskog Doma zdravlja: Treba nam više stručnjaka palijativne skrbi

| 22.6.2019. u 12:37h | Objavljeno u Aktualno

Sudjelovanjem na 16. Svjetskom kongresu Europskog udruženja palijativne skrbi od 23. do 25. svibnja u Berlinu, koji je okupio oko tri tisuće profesionalaca iz cijeloga svijeta, priliku da razmijene iskustva i vide gdje se Hrvatska nalazi u usporedbi s drugim zemljama u razvoju palijativne skrbi imale su i Nataša Dumbović i Renata Bermanec, predstavnice Hrvatskog društva medicinskih sestara u palijativnoj skrbi.

Nataša Dumbović koordinatorica je palijativne skrbi u Domu zdravlja Varaždinske županije, dok je Renata Bermanec koordinatorica sustava palijativne skrbi u Domu zdravlja Čakovec.

- Važno je istaknuti da Hrvatska ima veliku potporu u razvoju palijativne skrbi od zemalja koje su započele taj razvoj. Svojim trudom u razvoju palijativne skrbi olakšale su nama, jer su u razvoju sustava te u pružanju skrbi za bolesnike i obitelji razvijeni primjeri dobre prakse i brojne smjernice koje nam uvelike pomažu u radu. Uspoređujući se s drugim zemljama vidjeli smo da Hrvatska ima ostvarene brojne važne i pozitivne elemente razvoja palijativne skrbi - kazala je Nataša Dumbović, istaknuvši pritom Nacionalni program za razvoj palijativne skrbi 2017.-2020., koji omogućuje zajedničko i ujednačeno razvijanje palijativne skrb u svim županijima.

- Prema smjernicama Europskog udruženja za palijativnu skrb, razvili smo brojne službe specijalističke palijativne skrbi kao što su Centar za koordinaciju palijativne skrbi/koordinator za palijativnu skrb, mobilni palijativni tim, odjele palijative te volonterske udruge. Naglasak u razvoju stavljen je i na postojeće lokalne službe zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, posebno na primarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno liječnike opće obiteljske medicine, patronažne sestre i zdravstvene njege u kući, jer bi većina nas željela provesti život do kraja u svojem domu - napomenula je Dumbović.

Pozitivan pokazatelj je i razvoj brojnih udruga, odnosno uključivanje lokalne zajednice i lokalnih samouprava u razvoj palijativne skrbi.

- Na skupu smo potvrdili i usklađenost edukacija u palijativnoj skrb koja je pokrenuta, ali se još puno mora osnaživati i razvijati jer ne postoji velik broj stručnjaka palijativne skrbi u Hrvatskoj. Prepoznali smo i potrebu za ujednačavanjem smjernica i protokola u radu. Unatoč pozitivnom razvoju palijativne skrbi, ovaj kongres nam je pomogao da uvidimo i izazove te poteškoće koje Hrvatska ima u razvoju, a s kojima se susreću i druge zemlje. Prije svega treba naglasiti da takva kompleksna skrb za bolesnika i obitelj zahtijeva veliki broj profesionalaca iz različitih struka što Hrvatska još nije ostvarila. Tu do izražaja dolazi financijski aspekt i po njemu se vidi razlika u kvaliteti i obimu razvoja u pojedinim zemljama, ovisno o mogućnostima i resursima, ali i potrebama - istaknula je Dumbović.

Važna je i dobra suradnja profesionalaca i drugih razina skrbi, osobito kod prelaska bolesnika iz bolnice na kućnu skrb ili u dom za starije, te jednaka dostupnost palijativne skrb na cjelokupnom području Hrvatske, bez obzira na to živi li bolesnik u gradu ili u ruralnom dijelu. Kako je istaknula, komunikacija, suradnja i povezivanje službi prepoznaje se kao jedan od najvećih izazova u Hrvatskoj i potrebno ih je poboljšati kako bi se pridonijelo kontinuitetu skrbi za bolesnika i obitelj.

- Zemlje s razvijenom palijativnom skrbi naglašavaju ulogu obitelji u skrbi za svog bolesnog člana obitelji. Ulažu mnogo u jačanje uloge obitelji te pomoć i podršku obitelji koje su izgubile svojeg člana u procesu žalovanja - napomenula je.

Nataša Dumbović i Renata Bermanec aktivno su sudjelovale na kongresu te su predstavile ulogu informatičkih sustava u boljoj suradnji i povezivanju svih koji sudjeluju u pružanju skrbi za palijativne bolesnike.

- Zajedničkim sudjelovanjem i radom nastojimo ne samo njegovati dobrosusjedske odnose i međusobnu podršku, već i uskladiti rad i razvoj palijativne skrbi u dvjema županijama. Hrvatska i naše županije na dobrome putu u razvoju kvalitetne palijativne skrb koja će biti dostupna svima potrebitima, samo je potrebo zajedničko ulaganje u ljudske resurse i edukaciju - zaključile su Dumbović i Bermanec, dodavši da su na skupu sudjelovale i njihove kolegice iz Zagreba i Pule - Blaženka Eror iz udruge “La Verna” iz Zagreba prikazala je mapu volonterskih organizacija u Hrvatskoj, Bosiljka Kovačević iz Pule prikazala je razvoj palijativne skrbi u Istarskoj županiji, a Antonija Kustura iz Zagreba predstavila je rad o temi sedacije u palijativnoj skrbi.

Palijativa_Berlin_1_-_Radna_skupina_za_primarnu_razinu_palijativne_skrbi.jpg

Palijativa_Berlin_3_-_Volonteri_u_palijativnoj_skrbi.jpg